

Toplički ustanak iz 1917. godine, jedinstvena oružana pobuna srpskog naroda protiv bugarske i austrougarske okupacije u Prvom svetskom ratu, dobio je svoju mobilnu aplikaciju koja će omogućiti široj javnosti da kroz digitalnu formu upozna događaje i likove iz tog perioda.
Mobilna aplikacija omogućava korisnicima da kroz interaktivne sadržaje, istorijske podatke, fotografije i narative upoznaju tok ustanka, uloge ključnih učesnika i značaj događaja za narodno pamćenje.
Podatke su ubacili zaposleni u Narodnom muzeju „Toplice“ Darko Žarić, muzejski savetnik istoričar i Maja Dimić, kustos istoričar, dok je stručni konsultant na projektu bio profesor Saša Marković.
Aplikacija je trenutno dostupna za Android telefone na srpskom i engleskom jeziku, a uskoro će biti dostupna i verzija za IOS telefone.
Ovaj ustanak, koji je izbio u februaru 1917. godine i trajao do 25. marta iste godine, predstavlja jedini oružani ustanak koji je izbio na teritoriji okupirane države u celoj Evropi tokom Velikog rata.
Pokrenut je kao odgovor na represiju bugarskih okupacionih vlasti — naročito najavu prisilne mobilizacije srpskih muškaraca u bugarsku vojsku, nasilnu denacionalizaciju i druge oblike terora nad lokalnim stanovništvom.
Ustanak se najpre razvio u oblasti Toplice i Jablanice, kasnije proširivši se i na druge delove pod okupacijom, uključujući istočne i srednje predele Kopaonika.
Na čelu pobune bili su poznati gerilski vođe kao što su Kosta Vojinović – Kosovac i Kosta Milovanović – Pećanac, koji su organizovali otpor uprkos velikoj nadmoći okupacionih snaga.
Toplički ustanak zauzima posebno mesto u srpskoj istoriji i kolektivnom sećanju, jer predstavlja primer hrabrosti, odlučnosti i otpora protiv okupatora, uprkos teškim uslovima i ogromnim žrtvama koje su podneli stanovnici tog kraja.
Na ovaj način, jedan od najvažnijih istorijskih trenutaka juga Srbije približen je savremenim generacijama, omogućavajući da se sećanje na Toplički ustanak očuva i učini dostupnijim široj publici.
Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.
Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.
Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.
Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.
— Komentari
0