

Širom Srbije, vegetacioni period, u kojem biljke imaju povoljne uslove za rast i razvoj, značajno se promenio poslednjih decenija. On počinje ranije, duže traje i znatno je više toplotno opterećen, pokazuje istraživanje grupe autora sa Univerziteta u Nišu i Univerziteta u Prištini. Najizraženije su promene u istočnim i jugoističnim delovima Srbije, a to što biljke sve ranije u toku godine počinju svoje faze rasta i razvoja, može imati niz negativnih uticaja na poljoprivredu – veći rizik od mraza i povećani toplotni stres.
Istraživanje koje je sprovela grupa naučnika sa Univerziteta u Nišu i Univerziteta u Prištini, a koje potpisuje dr Nikola Milentijević sa Univerziteta u Prištini, a objavljeno je u časopisu Environmental Monitoring and Assessment, poredilo je razliku između dva tridesetogodišnja perioda: 1961-1990. i 1991-2020, kada je reč o temperaturnim pragovima.
Temperaturni pragovi od 5, 10 i 15 °C predstavljaju, kako objašnjava Nikola Milentijević u autorskom tekstu za portal Klima101, biološki utemeljene granice koje označavaju ključne faze razvoja biljaka, te se njihovim praćenjem može precizno utvrditi trajanje vegetacionog perioda.
Promene u vremenu dostizanja ovih pragova znače da se čitav biljni ciklus u hronološkom smislu pomera, što ima direktne posledice po planiranje i upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom. U brdsko-planinskim oblastima, najveća promena je snažno produženje perioda sa temperaturama iznad 15°C, gde visokoplaninski ekosistemi sada imaju termičke odlike karakteristične za nizijske uslove – objašnjava Milentijević.
Istraživanje je pokazalo da se u Srbiji ova tri temperaturna praga danas dostižu nekoliko dana ranije u toku godine u odnosu na posmatrani period iz 20. veka, što znači da se biljke ranije „bude“.
Ali najizraženije promene zabeležene su u nizijskim i istočnim delovima Srbije, u Pomoravlju, delovima južne Srbije – Niš, Leskovac, Vranje, kao i u većim urbanim centrima poput Beograda, gde je značajan faktor efekat tzv. urbanog ostrva toplote. U ovim oblastima, koje predstavljaju značajne poljoprivredne rejone, identifikovan je i najizraženiji rast indeksa toplotnog stresa, što ih čini posebno važnim za buduće projekte prilagođavanja – kaže Milentijević.
Milentijević objašnjava da je indeks toplotnog stresa (Heat Stress Index, HSI) značajan indikator koji povezuje klimatske promene sa njihovim direktnim biološkim i poljoprivrednim posledicama.
Kada temperature tokom dužeg perioda prelaze fiziološke granice tolerancije biljaka, dolazi do smanjenja efikasnosti fotosinteze, poremećaja u cvetanju i oplodnji, ubrzanog starenja biljaka i povećane potrebe za vodom, što direktno utiče na stabilnost i visinu prinosa – kaže ovaj stručnjak.
Ovo istraživanje pokazuje da su najviše vrednosti indeksa HSI na području istoka i jugoistoka Srbije (Leskovačka, Niška i Vranjska kotlina), Timočke krajine (Zaječar, Negotin), Velikog Pomoravlja (Ćuprija).
Milentijević napominje da za poljoprivredu u Srbiji ove promene imaju dvostruki efekat. Sa jedne strane, produženje vegetacione sezone i povećana akumulacija toplote mogu omogućiti raniju setvu, potencijalno veći prinos i uvođenje novih kultura.
Međutim, sve izraženiji klimatski ekstremi – kasni prolećni mrazevi, letnje suše, učestaliji i duži toplotni talasi kao i povećanje brojnosti štetočina – često redukuju ili u potpunosti eliminišu navedene prednosti.
Koja rešenje ovaj stručnjak vidi pre svega to da se poljoprivredni kalendar uskladi sa novim klimatskim uslovima, kao i da se biraju kulture i sorte koje su otpornije na visoke temperature.
Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.
Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.
Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.
Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.
— Komentari
0