Trojica naučnika dobili su Nobelovu nagradu za fiziku za 2021. godinu za rad na razumevanju složenih sistema kao što je klima na Zemlji.
Siukuro Manabe, Klaus Haselman i Đorđo Parizi proglašeni su za ovogodišnje pobednike na konferenciji za novinare u Stokholmu.
Pobednici će podeliti nagradni fond od 10 miliona kruna (oko 989.000 evra).
Švedski industrijalac Alfred Nobel osnovao je nagrade u testamentu, napisanom godinu dana pre smrti 1896.
- Sve što treba da znate o Nobelovoj nagradi
- Kako su ljute papričice donele naučnicima Nobelovu nagradu
- Mileva Marić i Albert Ajnštajn - ko je bio biser, a ko školjka
Nobelov komitet je saopštio da su Manabe i Haselman „postavili temelj našeg znanja o Zemljinoj klimi i kako čovečanstvo na nju utiče".
Veoma je teško predvideti dugoročno ponašanje složenih fizičkih sistema kao što je klima naše planete.
Ali kompjuterski modeli koji mogu da predvide efekte povezane sa emisijama pri sagorevanju fosilnih goriva bili su ključni za naše razumevanje klimatskih promena.
Manabe, japansko-američki klimatolog, pionir računarskog modeliranja klimatskih promena, i nemački fizičar u okeanologiji, meteorologiji, klimatologiji i statistici, Haselman, dele Nobelovu nagrade za fizičko modeliranje klime na Zemlji, kvantifikovanje varijabilnosti i pouzdano predviđanje globalnog zagrevanja".
Manabe je pokazao kako povećani nivoi ugljen-dioksida u atmosferi mogu dovesti do povišenih temperatura na površini Zemlje.
Šezdesetih godina prošlog veka vodio je razvoj fizičkih modela klime.
Otprilike deceniju kasnije, Klaus Haselman je stvorio kompjuterski model koji je povezao vreme i klimu.
Njegov rad je odgovorio na pitanje zašto klimatski modeli mogu biti pouzdani uprkos tome što je vreme promenljivo i haotično.
Druga polovina nagrade pripala je italijanskom teoretičaru fizike Đorđu Pariziju zbog toga što je, objasnio je Nobelov komitet, „omogućilo razumevanje i opisivanje mnogo različitih i naizgled sasvim slučajnih materijala i pojava".
Ovo shvatanje se nije primenjivalo samo na fiziku, već i na druga različita područja, poput matematike, biologije, neuronauke i mašinskog učenja u oblasti veštačke inteligencije.
BREAKING NEWS:
— The Nobel Prize (@NobelPrize)
The Royal Swedish Academy of Sciences has decided to award the 2021 #NobelPrize in Physics to Syukuro Manabe, Klaus Hasselmann and Giorgio Parisi “for groundbreaking contributions to our understanding of complex physical systems.” pic.twitter.com/At6ZeLmwa5BREAKING NEWS:
— The Nobel Prize (@NobelPrize) October 5, 2021
The Royal Swedish Academy of Sciences has decided to award the 2021 #NobelPrize in Physics to Syukuro Manabe, Klaus Hasselmann and Giorgio Parisi “for groundbreaking contributions to our understanding of complex physical systems.” pic.twitter.com/At6ZeLmwa5
Ukupno 218 pojedinaca je osvojilo nagradu za fiziku od kada je prvi put dodeljena 1901. godine.
- Nobelova nagrada za fiziku za prodor u svet crnih rupa
- Trojici naučnika Nobelova nagrada za fiziku za revolucionarna kosmička otkrića
- Nobelova nagrada za fiziku ženi
Samo četiri od ovih laureata bile su žene.
Fizičar Džon Bardin osvojio je nagradu dva puta - 1956. i 1972. godine.
Pratite nas na Fejsbuku i Tweets by bbcnasrpskom . Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
15. 4. 2024.
Obično se policija ne meša u svoj posao. Kako se ovo desilo?
Žika čitalac