Socijalisti su treći put u poslednje četiri godine pobedili na izborima u Španiji, ali neće moći sami da formiraju vladu.
Stranka premijera Pedra Sančeza osvojila je 29 odsto glasova. Kako bi formirao većinu, Sančez će morati da uđe u koaliciju ili sa levičarskom strankom Podemos i regionalnim partijama ili sa partijama desnog centra.
Prvi put od kada je u Španiji okončana vojna diktatura, jedna ekstremno desničarka stranka – Voks – ušla je u parlament.
Voks se protivi multikulturalizmu, neograničenoj migraciji i onome što naziva „radikalnim feminizmom“.
Analitičari kažu da je Voks privukao glasače ogorčene zbog težnje Katalonaca ka nezavisnosti. Ova stranka se protivi davanju bilo kakvih ustupaka separatistima.
Podrška konzervativnoj Narodnoj stranci (PP), koja je vodila Španiju do maja 2018. godine, značajno je opala. Partija je osvojila svega 66 mandata, a u prethodnom sazivu parlamenta imala je 137 poslanika.
Izlaznost je bila 75,8 odsto, najveća u poslednjih nekoliko godina i čak devet odsto veća nego na prethodnim parlamentarnim izborima 2016. godine.
„Budućnost je pobedila, a prošlost izgubila“, rekao je Sančez pristalicama.
Sančez je tokom prethodnog mandata podigao minimalnu zaradu, imenovao kabinet u kome je bilo više žena nego muškaraca i obećao da će doneti zakone koji definišu silovanje kao seks bez konkretnog i jasnog pristanka.
Šta se dogodilo?
Katja Adler
urednica evropskog servisa, BBC
Ekstremni desničari nedeljama su zauzimali naslovne strane, nije li ovo pokazatelj da je levi centar pobedio?
Da li su Španci u poslednjem trenutku promenili odluku? Šta ovo znači?
Članovi španske Socijalističke partije sigurno će danas biti najradosniji. Ali ovo nije ubedljiva pobeda.
Stranka je mnogo bolje prošla nego na prethodnim parlamentarnim izborima. Uspela je da preuzme kontrolu i nad gornjim domom španskog parlamenta, ali i dalje nema apsolutnu većinu.
Rezultat je lični uspeh premijera čija je stranka 2016. godine osvojila 23 odsto glasova.
Međutim, Sančezu i Podemosu, partiji koja je prethodno bila koalicioni partner socijalista, nedostaje 11 poslanika da formiraju većinu u parlamentu od 350 mesta.
Sada će morati da traže podršku manjih stranaka ili stranaka desnog centra, ali ne postoji lako rešenje.
Imali bi većinu ukoliko bi napravili savez sa strankom Građani (Ciudadanos) koja je osvojila 57 mesta. Ipak, lider ove partije Albert Rivera ogorčeno je kritikovao Sančeza zbog saradnje sa katalonskim separatistima, a tokom kampanje je obećao da neće sarađivati sa socijalistima.
Dok je Sančez držao pobednički govor u nedelju, njegove pristalice su skandirale „Ne s Riverom!“, jasno stavljajući do znanja da ne žele koaliciju sa Građanima.
Predsednik Podemosa Pablo Iglesijas je najavio mogućnost ostajanja u koaliciji u nedelju uveče.
Ipak, za formiranje većine čini se da će im biti neophodna podrška katalonskih separatističkih stranaka.
Sve ostale regionalne partije, računajući i baskijski separatistički PNV, nemaju dovoljno mandata da sa socijalistima i Podemosom formiraju većinu – nedostaje im jedan mandat.
Sve stranke u Španiji sada će se spremati i za regionalne i evropske izbore koji se održavaju za manje od mesec dana.
Istorijski poraz Narodne partije znači da ova stranka, čak ni uz podršku stranke desnog centra Građani (Ciudadanos) i Voksa, ne može da osigura podršku većine poslanika u parlamentu. Lider Narodne partije Pablo Kasado najavio je da će PP postati glavna opoziciona stranka.
Podrška Voksu je, međutim, porasla. Ova stranka osvojila je više od 10 odsto glasova, odnosno 24 mandata.
Ulazak poslanika Voksa u parlament smatra se prekretnicom za krajnju desnicu. Partije ekstremne desnice nisu imale predstavnike u skupštini od smrti španskog diktatora Franciska Franka 1975. godine i obnove demokratije.
Na čelu sa Santjagom Abaskalom, bivšim članom PP-a, stranka je za nekoliko meseci uspela da privuče pristalice tvrdnjom da će „Španiju ponovo učiniti velikom“.
„Obećali smo da ćemo početi da menjamo Španiju i to je upravo ono što smo učinili…. jasno poručujemo celoj Španiji da je Voks došao da ostane“, rekao je Abaskal nakon što su izborni rezultati objavljeni.
Članovi Voksa tvrde da stranka ne pripada ekstremnoj desnici, ali njihovi stavovi o migraciji i islamu stavljaju Voks rame uz rame sa krajnje desnim i populističkim strankama Evrope.
Ova partija želi da ukine zakone protiv nasilja nad ženama i protivi se abortusu i istopolnim brakovima. Kritičari je vide kao nacionalistički povratak u eru Franka.
Voks želi da migranti koji počine krivično delo budu deportovani iz Španije, iako imaju zakonsko pravo da budu u zemlji, kao i da onemogući migrante koji su u Španiju ušli nezakonito da ostanu u zemlji.
BBC novinar Džejms Rejnolds kaže da je strah od krajnje desnice pomogao socijalistima da pobede na izborima.
Budućnost Katalonije bila je jedna od glavnih tema tokom kampanje.
Katalonija je održala referendum o nezavisnosti u oktobru 2017. godine i potom proglasila nezavisnost od Španije.
Katalonski lideri su tada privedeni i sudi im se u Madridu. Optuženi su za pobunu i pokušaj otcepljenja.
Tokom izborne debate prošlog ponedeljka, lideri Narodne partije i partije Građani rekli su da se Sančez sprema da stane na stranu „neprijatelja Španije“ i da želi da „likvidira Španiju“.
Stranka levog centra ERC odnela je pobedu u Kataloniji sa osvojenih 15 mesta. Jedan od lidera ove stranke, Oriol Junkeras, nalazi se u zatvoru zbog učešća u proglašenju nezavisnosti. On se na Tviteru zahvalio pristalicama. Njegova partija osvojila je milion glasova.
1.000.000 de gràcies!
— Oriol Junqueras
Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.
Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.
Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.
Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.
— Komentari
0