
„Mi, ako bude bilo potrebe, možemo da uradimo vakcinu i za korona virus, a možemo da pomognemo, ako to bude interes Kine ili nekog drugog.“
Ovu izjavu dao je ministar zdravlja Zlatibor Lončar u februaru 2020. godine, dok korona virus još nije ni stigao u zemlju.
Dodao je i da bi za pravljenje vakcine Srbiji trebalo nekoliko meseci.
Bilo je potrebno da prođe više od godinu dana do vesti Ruskog fonda za direktna ulaganja da u Srbiji počinje proizvodnja ruske vakcine Sputnjik V.
Ministar inovacija Nenad Popović objavio je u utorak, 2. juna na Tviter nalogu da će u Srbiji, na Institutu Torlak od 4. juna početi proizvodlja ruske vakcine Sputnjik.
Ruski Nacionalni institut za epidemiologiju i mikrobiologiju Gamaleja potvrdio je kvalitet vakcine proizvedene na Torlaku i odobrio njenu dalju proizvodnju u Srbiji.
Torlak je za gotovo vek rada proizveo 11 različitih vakcina, a razvojni put ove institucije bio je trnovit u zavisnosti od političke situacije u zemlji u kojoj je radio.
Torlak je, objašnjava epidemiolog u penziji Radmilo Petrović, do sada bio najpoznatiji po proizvodnji vakcine protiv dečije paralize, odnosno protiv polio virusa.
Originalne sojeve polio virusa za proizvodnju vakcine je 1960. godine Institutu Torlak poklonio doktor Albert Sejbin, poljsko-američki istraživač.
Sejbin je većinu radnog veka proveo u SAD, a zapravo je izumitelj vakcine protiv polio virusa.
„Torlak je ovom vakcinom snabdevao sve kontinente sveta“, kaže Petrović.
„Bila je to živa vakcina, što znači da je imala deo aktivnog virusa u sebi i napravila je neverovatnu promenu u lečenju obolelih“.
Tadašnja Jugoslavija je vakcinu protiv dečije paralize, kaže za BBC virusološkinja u penziji Ana Gligić, izvozila u 35 zemalja sveta.
Ipak, Torlak je kasnije došao u situaciju da ne proizvodi ni vakcinu protiv sezonskog gripa.
Prva vakcina protiv gripa je u ovoj ustanovi napravljena 1962. godine, ali je 2004. godine zvanično prestala da se proizvodi.
Konačno je nova vakcina proizvedena tek 2019, a počela je da se daje 2020. godine.
U pitanju je projekat Svetske zdravstvene organizacije, a trenutni kapacitet je 150.000 doza.
„Glavni problem sa Torlakom se dogodio tokom 1990-tih jer nije više bilo novca za proizvodnju i nadogradnju vakcina protiv gripa zbog političke situacije“, kaže Gligić.
„Proizvodile su se jako male doze, a većina se kupovala, da bi u jednom trenutku potpuno prestalo pravljenje leka.“
Kako Srbija zbog sankcija nije mogla da kupuje vakcine krajem prošlog veka, epidemiolog Petrović opisuje kako su zaposleni u Torlaku morali „da se dovijaju“.
„Nije bilo fer, Svetska zdravstvena organizacija nam je sve uskratila, pa i stručne časopise“, kaže Petrović, epidemiolog u penziji, koji je čitav radni vek proveo na Institutu Torlak.
„Tako smo vakcine i druge lekove nabavljali preko prijatelja, a puno nam je pomogao i Unicef“.
Primer dovijanja Petrović daje u nabavci vakcine za MMR.
„Iz Italije je vakcina dolazila preko Slovenije, a onda su je isporučivali u Skoplje“, kaže on.
„Mi smo išli kamionom u Skoplje i plaćali seljacima da nam dopuste da uđemo u njihovo polje kukuruza.
„Iz aviona su se spuštale vakcine na to polje, pa smo ih mi pokupili. Primeri su brojni i neverovatni, ali šta smo drugo mogli ako smo hteli da vakcinišemo decu?“
*Izvor: Torlak
Srbija je, navode iz Ruskog fonda, postala prva država u južnoj Evropi koja proizvodi Sputnik V, a dodaju da „Srbija zadovoljava najbolje standarde u proizvodnji vakcina“.
Vakcina bi se, kažu, kasnije mogla izvesti u druge zemlje regiona.
Do danas je Sputnjik V registrovan u 60 zemalja širom sveta sa ukupnom populacijom od tri milijarde ljudi sa efikasnošću od 91,6 odsto.
Ipak, treba razlikovati celokupnu proizvodnju i punjenje vakcine.
„Torlak ima mašine za punjenje i pakovanje vakcina u individualne bočice i te mašine treba da se iskoriste“, kaže Petrović.
„Treba znati da to nije proizvodnja već pakovanje vakcine, što se zove i konfekcioniranje.“
Iz Ministarstva za inovacije i tehnološki razvoj Srbije Nenada Popovića u martu su još objavili da je ovaj posao dogovoren sa Rusijom.
Popović je tada istakao da će u prvoj fazi Rusija isporučivati „supstancu“ koja će se transportovati i puniti u Srbiji.
„Posle uspostavljanja prve faze proizvodnje, započinjemo izradu Studije izvodljivosti o proizvodnji u takozvanom punom ciklusu, koja podrazumeva proizvodnju supstance u Srbiji“, rekao je ranije Popović.
„To će zahtevati nabavku složene tehnološke opreme i proširenje proizvodnih kapaciteta Torlaka, ali verujemo da proizvodnja u punom ciklusu može da bude započeta do kraja ove godine“.
Tekst je ažuriran 2. juna 2021.
Pratite nas na Fejsbuku i Tweets by bbcnasrpskom . Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.
Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.
Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.
Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.
— Komentari
0