
Za Marinu Đukić, producentkinju koja živi u potkrovlju petospratne zgrade u beogradskom naselju Zvezdara, dolazak leta ne predstavlja veliku radost upravo zbog velikih vrućina.
Kako kaže, od juna do kraja septembra u njenom stanu „ne može da se diše“, iako ima jedan klima uređaj u dvosobnom stanu.
„Kuvamo se tih nekoliko meseci, kao da živimo u rerni, nekad je tokom dana u kuhinji više od 30 stepeni“, kaže Đukić za BBC na srpskom.
Optimalni uslovi za život i rad čoveka zahtevaju da vazduh u zatvorenim prostorijama ima temperaturu od 16 do 22 stepena Celzijusa.
Temperature niže od 15 i iznad 22 stepena ne prijaju ljudskom organizmu, navodi se u Priručniku o energetskoj efikasnosti u stambenim zgradama i kućama.
Takođe, gotovo 40 odsto energije u stanovima i kućama se gubi zbog toga što vrata i prozori ne dihtuju, ali i zbog loše fasadne i krovne izolacije.
Senja Modli, dizajnerka enterijera, kaže da uz potrebu za prijatnom temperaturom u kući, treba misliti i na troškove za grejanje i hlađenje, koji će biti veliki ukoliko ne postoji termoizolacija.
„Ovo se uglavnom odnosi na porodične kuće bez fasade i zgrade koje su građene bez termoizolacije“, kaže Modli za BBC na srpskom.
Ona savetuje zamenu prozora i postavljanje deblje izolacije koja će učiniti da se stan tokom leta ne pregreva, a tokom zime ne hladi previše.
Pored fasade, potrebno je postaviti izolaciju i na podu i krovu.
„Najbolji vid termoizolacije su mineralna vuna i stiropor“, dodaje Modli.
I položaj stana, kao i na kom se spratu nalazi može da utiče na temperaturu.
Objašnjava da su temperature tokom leta prijatnije u stanovima orijentisanim prema jugozapadu ili jugoistoku.
„Na primer, kada stan gleda prema zapadu onda je leti sunce prejako celo poslepodne“, kaže ona.
U idealnim uslovima, stan treba da bude orijentisan na dve strane sveta, te da bude na spratu „u sredini“, kaže Modli.
Pošto su idealni uslovi uglavnom nedostižni za većinu, evo par saveta kako da preživite vrele dane koji slede:
Iznenadićete se koliko se stan više i brže zagreje ukoliko su prozori i vrata otvoreni.
Potrebno je da ih držite zatvorenim, a prozore možete i da zamračite.
Smotajte peškire i stavite ih kod donjeg dela vrata kako biste sprečili ulazak toplote.
Isto možete da primenite i na prozorima.
Ovaj stari trik datira iz onog davnog doba u kojem klima uređaji nisu postojali.
Naspram činije sa kockicama leda postavite ventilator koji će tako raspršivati hladniji vazduh po prostoriji.
Najprijatnije je spavati i odmarati na posteljini proizvedenoj od prirodnog materijala, pamuka.
Ukoliko nemate rashladni uređaj, jedno od rešenja je postavljanje ventilatora na plafon.
Tako se vazduh konstantno pomera, pa će u prostoriji biti prijatnije.
Ustanite ranije i otvorite prozore da u kuću uđe svež jutarnji vazduh.
Potom ih zatvorite u toku dana, tako ćete sprečite da toplota uđe u prostorije.
Postavite vlažne čaršave na otvorene prozore ili vrata od balkona, i kvasite ih čim se osuše.
Možda zvuči ludo, ali ovaj trik će vam pomoći da lakše zaspite kada je u prostoriji jako toplo.
Isto važi i za jastuk, ukoliko možete da ga ubacite u frižider.
Takođe, par sati pred spavanje nakvasite čaršav ili peškir hladnom vodom, pa se pokrijte kada su polusuvi.
Pogledajte video o tome kako najbolje da vežbate kada su visoke temperature
Kako velike vrućine utiču na organizam
Kako se telo zagreva, krvni sudovi se šire, što dovodi do snižavanja krvnog pritiska, čime je otežan rad srca.
Mogu se pojaviti blagi simptomi, poput osipa ili otečenih nogu.
Znojenjem se gubi tečnost i so, zbog čega se ravnoteža među njima u telu menja.
U kombinaciji sa sniženim krvnim pritiskom, poremećaj ravnoteže tečnosti i soli dovodi do iscrpljenosti od toplote.
Simptomi:
Ako krvni pritisak previše padne, povećava se rizik od srčanog udara, navodi se na sajtu Nacionalne zdravstvene službe Ujedinjenog Kraljevstva.
Pratite nas na Fejsbuku i Tweets by bbcnasrpskom
. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.
Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.
Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.
Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.
— Komentari
0