
Do 2050. godine, više od 153 miliona ljudi moglo bi da ima demenciju, u odnosu na 57 miliona u 2019, upozoravaju stručnjaci.
Predviđeni porast je uglavnom zbog starenja u kombinaciji sa nezdravim načinom života, navode istraživači za medicinski časopis Lanset.
Najveći faktori rizika, koji čine više od šest miliona projektovanog porasta, uključuju visoke stope pušenja, gojaznosti i dijabetesa, kažu oni.
Studija, koja je obuhvatila 195 zemalja, trebalo bi da da da vladama smernice o tome koja su sredstva i podrška potrebni i koje akcije mogu da pomognu.
Demencija je već sada sedmi vodeći uzrok smrti širom sveta i jedan od glavnih uzroka invaliditeta i bolesti među starijim ljudima.
Ali ova crna slutnja bi mogla da bude izbegnuta.
Istraživači ukazuju na važnost poboljšanja pristupa obrazovanju u zemljama širom sveta i kažu da je njihov projektovan broj za 2050. godinu već smanjen za 6,2 miliona na osnovu onoga što se očekuje u ovoj oblasti.
Oni su manje optimistični u pogledu efekata gojaznosti, visokog šećera u krvi i pušenja i već su uračunali dodatnih sedam miliona slučajeva u 2050. godini povezanih sa tim uzrocima.
„Treba više da se usredsredimo na prevenciju i kontrolu faktora rizika pre nego što dovedu do demencije“, kaže Ema Nikols, vodeća autorka sa Instituta za zdravstvenu metriku i evaluaciju, Univerziteta u Vašingtonu, u SAD.
„Čak i skromni napredak u sprečavanju demencije ili odlaganju njenog napredovanja bi napravio velike rezultate.
„Da bismo to uradili, potrebno je da smanjimo izloženost vodećim faktorima rizika u svakoj zemlji.
„Za većinu zemalja, ovo znači povećanje odgovarajućih, jeftinih programa koji podržavaju zdraviju ishranu, više vežbanja, prestanak pušenja i bolji pristup obrazovanju“.
Studija predviđa da će broj slučajeva demencije rasti:
Pogledajte video: Štene robot pomaže ljudima sa demencijom
Pratite nas na Fejsbuku i Tweets by bbcnasrpskom
. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.
Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.
Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.
Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.
— Komentari
0