
Modna kuća Sen Loran od sledeće godine neće koristiti krzno u kolekcijama. Brioni, dizajnerska marka muške odeće, takođe.
Obe modne kuće su u vlasništvu francuskog proizvođača luksuzne robe Kering (bivši PPR) francuskog milijardera Fransao-Anrija Pinoa.
„Tokom godina, Kering je nastojao da postane lider u održivom razvoju, vođen vizijom luksuza koja je neodvojiva od najviših ekoloških i društvenih vrednosti i standarda“, rekao je Pino, predsednik i izvršni direktor kompanije Kering.
„Vreme je da odemo korak dalje i prestanemo da koristimo krzno u svim našim kolekcijama“, dodao je on.
„Svet se promenio kao i naši kupci, a modna industrija, prirodno, mora da se prilagodi promenama.“
Zagovornici prava životinja dugo su tražili od modnih kuća da prestanu da koriste prirodno krzno.
Poslednjih godina, jedan po jedan, brendovi su odustajali od korišćenja krzna.
Od brendova koji su deo carstva Fransoa Pinoa, Guči je prvi najavio odbacivanje krzna 2017. godine.
Balensijaga, Botega Veneta i Aleksander Mekvin su to sledili.
Sen Loran je ostao jedna od retkih modnih kuća koje je sve do sada koristila krzno u kolekcijama (zajedno sa Diorom, Fendi i Luj Vitonom).
U međuvremenu, LVMH (LVMH), najveća svetska grupa luksuzne robe i konkurent kompaniji Kering, rekla je da će nastaviti da dozvoljava markama da zadovolje potražnju potrošača za krznom.
LVMH tvrdi da se njegovo krzno proizvodi na „najetičniji i najodgovorniji način“ i da se krzno ugroženih vrsta ne koristi.
U martu ove godine, aktivisti za prava životinja iz organizacije PETA (People for the Ethical Treatment of Animals) protestovali su ispred butika Sen Loran na Aveniji Montanj u Parizu.
Protestovali su zbog reklamne kampanje u kojoj je britanska manekenka Kejt Mos nosila bundu od lisice.
I ona i modna kuća su optuženi su za ubijanje životinja.
„Ovo krzno je bolje izgledalo na lisici“, navodi se u komentarima.
Prema PETA, 85 odsto krzna koje se prodaje u svetu potiče od životinja koje su čitav život bile u zatočeništvu, često u veoma lošim uslovima.
Međunarodna trgovina krznom procenjuje se na nekoliko desetina milijardi dolara godišnje i zapošljava oko milion ljudi.
Možda će vas zanimati i ovaj video: Hoće li „car životinja“ živeti na Zemlji i za 50 godina?
Pratite nas na Fejsbuku i Tweets by bbcnasrpskom
. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.
Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.
Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.
Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.
— Komentari
0