
Prema analizi kompanije Oksford Ekonomiks 20 miliona radnih mesta mogli bi da preuzmu roboti do 2030. godine.
Ljudi koji će ostati bez posla, najverovatnije će moći da dobiju slične pozicije u sektoru usluga.
Povećanje automatizacije, doneće ekonomski rast i više poslova, navode iz kompanije.
Oni takođe traže reakciju javnosti kako bi se sprečila nejednakost u zaradama.
Svaki novi industrijski robot uspeva da zameni 1.6 ručnih poslova, za koje su potrebne najmanje kvalifikacije.
Oblasti u kojima rade ljudi sa manje veština, koje donose manje prihode i imaju veću stopu nezaposlenosti mogu biti najviše pogođene ovom zamenom, kaže Oksford Ekonomiks.
Radnici koji prestanu da rade u direktnoj proizvodnji, prelaze na druge poslove, poput poslova transporta, izgradnje, kancelarijskog i administrativnog, što je takođe podložno automatizaciji, navodi se u istraživanju.
U proseku, svaki novoinstalirani robot u oblastima gde rade manje kvalifikovani ljudi mogao bi da dovede do dvostruko više gubitka radnih mesta, od onih zemalja u kojima rade visokokvalifikovani ljudi, čime se pogorošava ekonomska nejednakost.
Analiza Rorija Selana Džonsa, reportera iz oblasti tehnologije
Čuli smo mnogo najava da će roboti ostaviti mnoge bez posla, od ljudi u fabrici do novinara. Međutim, neki izveštaji pokazuju da će upravo automatizacija doneti više poslova.
Kažu da će roboti iz fabrika iseljavati radnike uslužnih delatnosti, radnike u proizvodnji i da će poseban uticaj imati u Kini gde će veliki broj radnika biti zamenjen mašinama.
Dok su poslovi uslužnih delatnosti, transportu i građevini u problemu, pravnici i novinari nisu, jer su visokokvalifikovani.
Izazov za svaku vlast je kako da dođe do načina da podstakne inovacije koje roboti donose i da se potrudi da noviteti ne donesu podele u društvu.
Istraživanje Oksfrod Ekonomiksa objašnjava da operativni poslovi imaju najviše šansi da budu automatizovani.
Poslovima koji zahtevaju više saosećanja, kreativnosti i socijalne inteligencije ljudi će se baviti još nekoliko decenija.
A ljudi na pozicijama poput zakonodavaca, biznismena, radnika i nastavnika moraju da razviju veštine kako bi se prilagodili automatizaciji.
Oko 1.7 miliona radnih mesta od 2000. godine u proizvodnji preuzeli su roboti. Od toga 400.000 u Evropi, 260.000 u SAD i 550.000 u Kini, navodi se u istraživanju.
Predviđa se da će u Kini roboti preuzeti najviše poslova. Planirano je da se do 2030. godine u rad pusti 14 miliona industrijskih robota.
U Velikoj Britaniji, nekoliko stotina hiljada poslova će biti automatizovano.
Porast korišćenja robota doneće 5 triliona dolara bruto domaćeg proizvoda.
Na svetskom nivou, poslovi će biti kreirani u odnosu na one koji nestaju.
Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.
Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.
Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.
Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.
— Komentari
0