
Predsednik Rusije Vladimir Putin nije isključio mogućnost da se ponovo kandiduje za predsednika 2024. godine, kada mu istekne mandat.
On je u parlamentu rekao da Ustavni sud pre toga mora da odobri takav korak. Jedan poslanik je predložio „resetovanje broja mandata na nulu“.
Putin je, međutim, odbacio kao „neprimeren“ predlog da se ukine trenutno pravilo da predsednik može da ima najviše dva uzastopna mandata.
On je na vlasti 20 godina.
Za to vreme je bio premijer, što znači da nije imao više od dva uzastopna mandata. Većina poslanika u parlametu su Putinove pristalice.
U Rusiji će se 22. aprila održati „javno glasanje“ kako bi se odlučilo da li će uslediti ustavne promene. One bi mogli značajno da izmene ravnotežu snaga između predsedništva i parlamenta.
Izmene o kojima je Putin govorio na televiziji u utorak, iznela je poslanica Valentina Tereškova, prva žena u svemiru i snažna zagovornica njegovog predsedništva.
Predlog „resetovanja na nulu“, prema Putinovim rečima, značio bi „uklanjanje ograničenja za bilo koju osobu, bilo kog građanina, uključujući aktuelnog predsednika, i omogućavanje da učestvuju na izborima u budućnosti, naravno na otvorenim i konkurentnim izborima“.
To bi moglo da se dogodi ako građani izglasaju izmene 22. aprila, rekao je, i „ako Ustavni sud presudi da takav amandman ne bi bio u suprotnosti s Ustavom“.
Amandman je odobrila Duma.
Putin je takođe rekao da ne vidi potrebu za prevremenim izborima u Dumi, odbacujući predlog drugog poslanika.
Pokrenuo je intenzivnu raspravu o promeni Ustava kad je, neočekivano, u januaru izneo nacrte amandmana. Predložio je prenošenje nekih ovlašćenja sa predsedništva na parlament.
U govoru u utorak, on je rekao da je „snažno predsedavanje apsolutno neophodno“, ali je dodao da bi Duma „trebalo da dobije šira ovlašćenja“.
Takve promene bile su potrebne, rekao je, „da bismo ojačali naš suverenitet, tradiciju i vrednosti“ u svetu koji je na delu temeljnih promena, uključujući nove izazove kao što su digitalna tehnologija i korona virus.
Dugoročno, rekao je, Rusiji je „potrebna garancija da ljudi na vlasti mogu redovno da se menjaju“, a rekao je i da „izbori moraju da budu otvoreni i konkurentni“.
Takođe je isključio parlamentarni sistem zapadnog stila, napomenuvši da „neke evropske zemlje godinama ne mogu da formiraju vladu“.
Pratite nas na Fejsbuku i Tweets by bbcnasrpskom
. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.
Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.
Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.
Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.
— Komentari
0