
Ruski predsednik Vladimir Putin zapretio da će prekinuti isporuke gasa „neprijateljskim“ državama ako ne počnu da plaćaju u rubljama.
Amerika, Evropska unija i Velika Britanija su uvele restrikcije za uvoz gasa i nafte iz Rusije pošto je počela invazija na Ukrajinu.
Amerika je uvela potpunu zabranu uvoza ruske nafte, gasa i uglja.
Britanija će fazno smanjivati uvoz do kraja godine, dok će EU smanjiti za dve trećine.
Britanska vlada saopštila je da ovakav plan daje dovoljno vremena da pronađe alternativne načine snabdevanja.
Restrikcije na naftu iz Rusije će dovesti do „katastrofalnih posledica na svetskom tržištu“, poručio je Aleksandar Novak, zamenik premijera i bivši ministar energetike ove države.
Cene nafte i gasa su već znatno porasle, a mogle bi biti i veće, ukoliko Moskva obustavi izvoz.
Cene nafte i gasa su već znatno porasle, a mogle bi biti i veće, ukoliko Moskva obustavi izvoz.
Od ukupne količine uvezenog prirodnog gasa u Evropsku uniju, oko 40 odsto dolazi iz Rusije.
Ako bi dotok prestao, posebni ranjive bile bi Italija i Nemačka.
Evropa bi mogla da se okrene drugim izvoznicima poput Katara, Alžira ili Nigerije, ali postoje određeni praktični razlozi koji trenutno onemogućavaju povećanje proizvodnje gasa.
Samo pet odsto prirodnog gasa Britanija uvozi iz Rusije, dok Amerika ni do sada nije imala nikakav aranžman.
Cene gasa u Evropi su znatno porasle od početka ruske invazije, pre svega zbog bojazni od smanjenja zaliha.
Posle prvog udara, cene su se stabilizovale.
SAD su pristale da isporuče dodatnih 15 milijardi kubnih metara tečnog prirodnog gasa (LNG) u Evropu do kraja godine.
Cilj je snabdevanje sa dodatnih 50 milijardi kubnih metara gasa godišnje najmanje do 2030.
Lakše je pronaći druge dobavljače za naftu nego za gas iz Rusije zato što se za dopremanje „ne koristi mnogo cevovoda“, kaže Ben Mekvilijams, istraživač i analitičar energetskih politika.
„Neki proizvođači dolaze iz Rusije, ali ih ima mnogo i iz drugih krajeva sveta“, navodi on.
Iz Vašingtona su zamolili vlasti u Saudijskoj Arabiji da povećaju proizvodnju nafte, ali su u Rijadu ranije odbijali da povuku taj potez, kojim bi se smanjila cena nafte.
Saudijska Arabija je najveći proizvođač Organizacije zemalja proizvođača i izvoznika nafte (OPEC), kartela čije članice učestvuju u 60 odsto svetske trgovine ovim resursom, zbog čega imaju ključnu ulogu u određivanju njegove cene.
Rusija nije članica kartela, ali sarađuje sa njim od 2017. godine oko ograničavanja proizvodnje nafte, čime se proizvođačima omogućava prihod od prodaje.
U Americi razmišljaju i da popuste sankcije na uvoz nafte iz Venecuele.
Ranije je ta južnoamerička država bila najveći izvoznik nafte u Ameriku, ali je nedavno počela da masovno snabdeva Kinu.
Rusija zauzima treće mesto u svetu po proizvodnji nafte, iza Sjedinjenih Američkih Država i Saudijske Arabije.
Oko pet miliona barela (795 miliona litara) nafte Rusija izveze dnevno, a više od polovine stigne u Evropu.
Od ukupne količine nafte koja se troši u Velikoj Britaniji, osam odsto stiže iz Rusije.
Amerika se manje oslanja na ruske energente – tri odsto američkog uvoza nafte u 2020. godini došlo je iz te države.
Posledica ovog rata biće rast cena goriva i energenata za krajnje potrošače.
Cene energenata za domaćinstva u Velikoj Britaniji se održavaju zbog ograničenja koje je uvela vlada.
Ali, one će skočiti za 700 do 2.000 funti (840 do 1440 evra) u aprilu, kada će ograničenja biti manja.
Prosečni troškovi će dostići 3.000 funti (3.600 evra) na jesen, kada se očekuje novo popuštanje ograničenja.
Cene benzina i dizela su takođe porasle, a očekuje se da će litar benzina koštati 2,1 evro ako se rat nastavi.
U Americi je cena benzina dostigla najveći nivo od 2008. pošto je porasla za 11 odsto tokom prošle nedelje, navode iz Američke automobilske asocijacije.
„Mislim da ćemo morati da uvedemo mere racionalne potrošnje ako Evropa više ne bude dobijala rusku naftu i gas“, kaže Mekvilijams.
„Deo diskusija u ovom trenutku je da li možemo reći domaćinstvima da smanje termostate za jedan stepen, čime bi se uštedela značajna količina gasa“, dodaje.
Pratite nas na Fejsbuku, Tweets by bbcnasrpskom
i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.
Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.
Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.
Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.
— Komentari
0