Tehnologija: Na sopstvenoj sahrani „razgovarala“ sa prisutnima

Marina Smit je preminula juna ove godine, a zahvaljujući novoj tehnologiji na sopstvenoj sahrani „odgovarala“ na pitanja prisutnih.

Smit, koja je preživela nacistički Holokaust – masovne zločine tokom Drugog svetskog rata, preminula je u 87. godini.

Tehnologiju je razvila firma njenog sina.

Stefan Smit, njen sin, kaže da je njegova majka, zahvaljujući tehnologiji, „na neki način bila prisutna.“

Njegova kompanija predviđa da će ovaj vid tehnologije imati višestruku upotrebu.

Telegraf je prvi objavio tekst o primeni ove tehnologije na sahrani Marine Smit.

„Kada osoba umre, pomoću ove tehnologije možete da razgovarate sa njom kao da je tu i ona će vam odgovarati kao da razgovor upravo teče“, kaže izvršni direktor i suosnivač kompanije StoriFajl (StoryFile).

Tako je, kako kaže, njegova majka ispričala najvažnije delove života ljudima koji su je najviše voleli.

„Bilo im je to veoma značajno“, dodao je on.

Pojasnio je da su prisutni čuli autentičan glas njegove majke, a ne stvoren veštačkom inteligencijom.

Na koji način je to moguće?

Da bi se napravio ovakav video, čovek mora da bude snimljen dok je živ i da odgovara na mnoga pitanja o vlastitom životu.

Sistem veštačke inteligencije, posle smrti te osobe, bira odgovarajuće klipove koje pušta kao odgovor na pitanja koje ljudi postavljaju.

Na taj način deluje da razgovor prirodno teče i da čovek na snimku sluša pitanja i na njih odgovara.

Rolo Karpenter, koji je napravio program za dopisivanje Pametni bot (CleverBot) i nije ni na koji način povezan sa kompanijom StoriFajl, kaže da sistem ne pokušava da napravi sopstvene odgovore niti koristi veštačku inteligenciju kako bi odgovore izmislio.

„Biraju se prethodno snimljeni delovi, pa se puštaju naknadno, ljudi se na neki način time igraju“, rekao je on.

Tehnologija podstakla i slavne ličnosti da beleže delove života

Marina Smit je suosnivačica Nacionalnog centra za Holokaust u Notingemširu, gde je uspešno vodila obrazovni program o Holokaustu.

Nagrađena je 2005. godine Ordenom Britanskog carstva za rad.

Ideju da razviju ovakav program, osnivači StoriFajla dobili su dok su radili na hologramu onih koji su preživeli Holokaust.

Hologram su pravili za Šoa fondaciju (USC Shoah Foundation).

Upotreba tehnologije i njene aplikacije je višestruka, smatraju u firmi: od prodaje do korisničke usluge.

Podstaklo je i neke savremene poznate ličnosti da zabeleže sopstvene karijere korišćenjem ove tehnologije, između ostalog Vilijama Šatnera koji je glumio u Zvezdanim stazama.

Taj snimak se nalazi na veb stranici kompanije.

Smit zamišlja da će u ljudi u budućnosti nastaviti da beleže vlastite živote.

Na ovaj način korisnici bi mogli da „razgovaraju sa samim sobom kada su imali 18 godina ili da upoznaju decu sa sopstvenim 16-godišnjakom“.

Često se moglo čuti da bi veštačka inteligencija mogla da se koristi za pravljenje organskih verzija mrtvih ljudi.

Smit, to međutim, odbacuje kao ideju.

„Mi smo jedinstveni. Ne postoji način da stvorite sintetičku verziju mene, iako će možda ličiti na mene“, kaže Smit.

Karpenter je saglasan sa njim.

Smatra da bi korišćenje trenutne tehnologije koja koristi veštačku inteligenciju za stvaranje „kompjuterski generisane“ osobe moglo biti rizično.

Preminulim ljudima bi se prepisivale reči koje nisu izgovarali, što bi potencijalno moglo da vodi do toda da publika u njih poveruje, objašnjava on.

Da postoji ograničenje u razgovoru sa programom koji koristi veštačku inteligenciju pokazao je novi program kompanije Meta – BlenderBot 3.

Program su kritikovali zbog uvredljivih komentara i opaski na račun osnivača kompanije Marka Zakerberga.

Kompanija je pojasnila da je reč o prototipu koji se koristi u istraživačke svrhe.

Dodaje da su upozorili korisnike da mogu da očekuju da će program reći stvari koje nisu primerene.


Pratite nas na Fejsbuku,
i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Slični tekstovi

Komentari

0

Pošalji komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Preostalo Vam je još karaktera.


Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.

Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.

Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.

Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.

Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.

Google Play App Store
Prijavite se na naš bilten

Ne propustite najvažnije događaje u nedelji.