Zašto je ime Lucifer zabranjeno na Islandu


Reykjavik street scene 2017

Melanie Stetson Freeman/Getty Images
Pitanje imena deteta često izazove dosta bure na Islandu

Pokušaj da detetu date ime po đavolu ne nailazi na odobravanje na Islandu, naročito ako je reč o drugoj takvoj situaciji za samo nekoliko meseci.

Iz islandske Komisije za odobravanje imena navode da neće dozvoliti Lucifera u zvaničnom registru, prenosi islandski javni servis.

Kako kažu, to je „jedno od imena đavola i dete bi moglo da ga se stidi“ u budućnosti.

Komisija se sa sličnim zahtevom suočila i u novembru, kada je zabranila ime Lucifer zato što „satanističkim asocijacijama“ krši odredbe Zakona o imenima.

Oni ističu da je ime Lucifer odbijeno je i što islandsko pismo nema slovo „c“, preneo je list Morgunbladid.

Novi pokušaj da se ime piše koristeći „s“ umesto „c“ takođe je prošao neuspešno.

Inače, Komisija za odobravanje imena je samo jedna u nizu institucija koje se bave očuvanjem islandske tradicije.

U ovom slučaju oni osiguravaju da lična imena budu u skladu sa pravilima islandskog jezika, koji se veoma malo promenio još od srednjeg veka.

Jedna od neobičnih stvari je da Islanđani retko imaju prezimena, već koriste patronimski sistem – deca uglavnom uzimaju očevo ime i dodaju na njega „son“ (sin) ili „dottir“ (ćerka).

Dugogodišnja politika minimalizovanja uticaja stranih jezika važi i za reči koje se koriste za nove oblike tehnologije, pa čak i za imena konja.

Family marking Icelandic National Day, 2016

Tolga Akmen/Anadolu Agency/Getty Images
Islanđani uglavnom veoma poštuju tradiciju, a islandski jezik se nije promenio vekovima

Međutim, komisija se proteklih godina suočavala i sa dosta kritika.

Džon Gnar, bivši gradonačelnik Rejkjavika i bivši ministar pravde Olof Nordal izjavili su da su pravila o imenima zastarela i često nedosledna.

Tako se, na primer, slučaj majke kojoj nije dozvoljeno da ćerku zove Blaer vukao godinama, a o njemu su pisali i mediji izvan Islanda.

Lingvista Johanes Bjarni Sigtrijgson izjavio je za sajt lista Rejkavik Grapevine da je često veoma teško tumačiti Zakon o imenima.

Ipak, on smatra da bi bez njega „islandska patronimska tradicija mogla da nestane za samo nekoliko decenija“.


Pratite nas na Fejsbuku i
Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Slični tekstovi

Komentari

0

Pošalji komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Preostalo Vam je još karaktera.


Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.

Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.

Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.

Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.

Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.

Google Play App Store
Prijavite se na naš bilten

Ne propustite najvažnije događaje u nedelji.