

Sezona kupanja na kupališnom kompleksu u Žitorađi, prema tvrdnjama nadležnih, trajala je 73 dana – od 20. juna do 31. avgusta. Za to vreme ostvaren je prihod od prodatih karata od 2.232.960 dinara, što je čak 4 puta manje od troškova uloženih u opremanje i rad bazena tokom sezone, koji prelaze 8,4 miliona dinara.
Tim novcem Turistička organizacija Žitorađe je pre početka sezone angažovala profesionalne spasioce, obezbeđenje, kao i održavanje čistoće vode i higijene na bazenu, što je plaćeno iz budžeta svih građana.
Prema zvaničnoj evidenciji u Turističkoj organizaciji Žitorađe kojoj je povereno upravljanje bazenom, tokom ove sezone u kojoj nije bilo neradnih dana, prodato je 2.416 celodnevnih karata za odrasle, kao i 853 karata za decu.
Poludnevnih karata za odrasle kupilo je 2.330 kupača, a prodato je i 874 poludnevnih karata za decu.
Na prste jedne ruke može se izbrojiti broj prodatih sezonskih i mesečnih karata, po 4, kao i jedna sezonska i dve mesečne karte za decu.
Kupališni kompleks nije ostvario nikakve dodatne prihode osim onih od karata.
Rashodi su višestruko premašili prihode, pa prema podacima iz Turističke organizacije, usluge spasilačke službe plaćene su 3.794.112 dinara, za čistoću vode izdvojeno je 1.195.464 dinara, za higijenu 943.200, dok je obezbeđenje koštalo 2.496.000 dinara.
Samo ove četiri stavke ukupno iznose 8.428.776 dinara.
Južne vesti su ranije pisale o nesrazmerno visokim izdacima za spasioce i obezbeđenje, nakon što je Turistička organizacija sprovela javne nabavke za te usluge.
Tako je za angažovanje spasilačku službu potpisan ugovor sa beogradskim „Udruženjem spasilaca na vodi Srbije“, kojim je predviđeno 5.664 radna sata odnosno 5.256 za spasioce i 408 za koordinatora.
Vrednost ugovora koji je tada potpisan je 7.078.464 dinara ili po tadašnjem kursu 60.396 evra.
Za taj novac usluge su planirane svakog dana od 10 do 19 sati, na devet spasilačkih pozicija, sa ukupno angažovanih 15 obučenih spasilaca i jednim koordinatorom spasilačke službe.
Međutim, iz TO Žitorađa dostavljen je zvaničan podatak da je za taj posao isplaćeno skoro duplo manje — 3.794.112 dinara.
Ugovor je pokrivao period od 20. juna do 31. avgusta, ukupno 73 dana, a prema dokumentaciji, jedino se to udruženje javilo za posao obezbeđenja bezbednosti kupača na bazenu u Žitorađi.
Ipak, ni tu se troškovi ne završavaju, jer su usluge fizičko-tehničkog obezbeđenja plaćene 2.496.000 dinara, a ugovor je sa firmom „Kobra guard fidis“ iz Prokuplja zaključen na 2.080.000 dinara bez PDV-a.
Kada se na taj iznos doda porez na dodatu vrednost, ukupna cena se gotovo u dinar uklapa u planirani budžet za taj posao, koji je iznosio 2,5 miliona dinara.
Ugovor obuhvata period od 73 dana, uz angažovanje tri radnika — dva u prvoj smeni od 10 do 19 sati i jednog u noćnoj od 19 do 10 sati. Finansijski gledano, jedan dan obezbeđenja koštao je oko 34.246 dinara, dok mesečni trošak iznosi približno 1.042.000 dinara.
U odnosu na prethodnu godinu, ove godine je pre početka kupališne sezone Turistička organizacija povećala cene ulaznica između 100 i 1.300 dinara.
Dnevna karta za odrasle bila je 400 dinara – 100 više nego ranije, za decu 300, dok su poludnevne karte koštale 320 dinara za odrasle i 240 za decu.
Povećanje je zahvatilo i nedeljne, mesečne i sezonske karte — nedeljne su poskupele sa 1.600 na 2.200 dinara za odrasle, mesečne za 1.000 dinara odnosno 3.800 za odrasle i 3.200 za decu, dok je sezonska karta poskupela za 1.300 dinara i koštala 6.500 dinara za odrasle, odnosno 5.300 za decu.
Uz poskupljenja, Turistička organizacija je navela da karta sada uključuje i ležaljku, koja se ranije naplaćivala 120 dinara.
Kako je reč o opštini u kojoj su primanja ispod republičkog proseka, za mnoge stanovnike Žitorađe i okolnih sela kupanje je ove sezone postalo luksuz, naročito za porodice sa više dece, što potvrđuju i finansijski podaci nakon završetka sezone.
Pošto TO Žitorađa nema drugih prihoda osim naplate karata, rad bazena u najvećoj meri finansiraju svi građani, bez obzira na to da li su ga koristili ili ne.
Bazen u Žitorađi otvoren je 2020. godine na mestu nekadašnjeg fudbalskog igrališta.
Prostire se na više od 14.000 kvadratnih metara i ima kapacitet od oko 1.000 kupača.
Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.
Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.
Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.
Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.
A bazen u Babusnici?Istrazite to.
I, šta bi trebao da je je zaključak, za opštinske lejke? Ne treba nam bazen! Treba nam zdrava, bakteriološki ispravna pijaća voda, trebaju nam putevi bez rupa do kolena, uredjena sela sa kanalizacionom mrežom…treba nam mnogo toga, pre bazena! Ali, zabole vas za nas! Samo lapajte, pa birali smo vas!
Базен је потребан, али по нижим ценама за грађане и са мање испумпавања новца на лажне пратеће услуге. Комерцијализација да, али и да се сваком детету у Србији, где год да живи, обезбеди школа пливања. Циљ друштва да буде 0 непливача међу младима.
I, šta imamo od 0 neplivača medju mladima, za gde ih spremamo? Kad taj plivač dodje kući, pa se napije vode pune fekalija, i za par godina postane bubrežni bolesnik i nedaj Bože završi na dijalizi??? Džaba mu diploma plivača! Imamo 1000000 prioritetnijih stvari da sredimo po našoj lopovskoj opštini, a onda može i plivanje i vaterpolo klub! Ovako, bazen je meka za 4,5 njih, zna se kojih!
Ne moze bas sve da bude isplativo, ali zato postoje druga komunalna preduzeca koja prihoduju pozitivno i ona treba da finansiraju ove sto posluju negativno.
Komunalna tj javna preduzeca ne bi trebalo da rade sa profitom, jer su za javno dobro i treba da rade na pozitivnoj nuli.
Razliku su platili stanovnici Zitoradje i ako se nisu kupali. Znaci realna cena karte kada se svi ugrade treba da bude 1500 din da bi bili na nuli. Glasajte ponovo!