„Niš – Sliven, Ahen – Rems“: iz Grada svesni bolne istorije, ali kažu – “ovo nije alat za zaborav, već za isceljenje”

IMG 20240708 1658282
Kako ocenjujete kulturna dešavanja u gradu i šta očekujete od buduće Strategije? ; foto: Ljubica Jocić

Iako je najnoviji niški pobratim, bugarski Sliven, tokom Prvog svetskog rata bio poznat kao grad u kome je bio smešten logor za Srbe i druge narode iz savezničke koalicije, iz Kabineta gradonačelnika kažu da su svesni bolne istorije i svoj potez uporedili sa bratimljenjem Ahena i Remsa, nazvavši to „hrabrom vizijom mira koja je promenila kontinent“. Benefiti od 21. pobratima kažu da će biti saradnja u privredi od tekstilne industrije, preko IT, do kulture, turizma i podrške u EU integracijama.

Prema istorijskim podacima, kroz logor prošlo između 40 i 50 hiljada zatvorenika sa procentom preživljavanja od samo 10 do 15 odsto, među kojima je najviše bilo Srba.

Iz Kabineta gradonačelnika Dragoslava Pavlovića rekli su da će razgovarati o istorijskim temama, uključujući i ulogu Slivena tokom Prvog svetskog rata, ali sa naglaskom na pomirenje, zajedničko sećanje i lekcije iz prošlosti. 

Ne želimo da se sakrivamo iza papira, već da koristimo dijalog kao most ka boljoj zajedničkoj budućnosti. Svakako ćemo predložiti inicijative poput memorijalnih događaja, edukativnih programa ili saradnje istoričara naša dva grada, kako bismo odali počast žrtvama i promovisali toleranciju. Ovo nije zanemarivanje prošlosti, već njen aktivan deo u izgradnji poverenja – jer pravi susedi se suočavaju sa istinom, a ne beže od nje – naveli su iz Kabineta.

Sporazum o saradnji kako su to iz Kabineta gradonačelnika rekli, neće biti “alat za zaborav, već za isceljenje” i dodali da mogu postati primer da se Bugarska i Srbija, kao susedi i EU partneri kreću ka zajedničkoj budućnosti.

Bratimljenje sa Slivenom porede i sa bratimljenjem nemačkog grada Ahena i Remsa iz Francuske, navevši da nakon Holokausta, okupacije Francuske i milionskim žrtvama, nisu se “zatvorili u krugove mržnje” već izabrili put pomirenja i da to nije bila samo diplomatija, već i “hrabra vizija mira koja je promenila kontinent”.

Klasičan primer je bratimljenje Ahena (Nemačka) i Remsa (Francuska) 1956. godine. Ahen, grad Karla Velikog i simbol nemačke istorije, bombardovan u ratu, povezao se sa Remsom, gradom u kojem je katedrala u kojoj su krunisani francuski kraljevi. Ovo partnerstvo je dovelo do razmene studenata, kulturnih festivala i ekonomskih projekata, a danas je deo šire mreže od preko dve hiljade bratimljenja između dve zemlje. Slično, Štutgart se pobratio sa Strazburom (1967), a Evre sa Špajerom (1958), gde su bivši „neprijatelji“ danas saradnici u EU projektima. Rezultat? Ne samo ekonomski rast (npr. zajednički investicioni fondovi), već i duboko kulturno razumevanje koje je sprečilo nove sukobe. Francuska i Nemačka su danas motori Evrope – dokaz da se iz rana rađa snaga, ako se suočimo sa prošlošću – navode iz Grada.

mancev bugarska
Sporazum o bratimljenju potpisan u Bugarskoj; foto: Grad Niš

Osim simboličkog značaja, ovo bratimljenje, kažu da će doneti i konkretne koristi Nišlijama, jer sporazum predviđa saradnju u ključnim oblastima.

Privreda: Zajednički sajmovi i razmene za mala i srednja preduzeća, posebno u IT, poljoprivredi i turizmu – Sliven ima snažnu tekstilnu industriju, a mi možemo ponuditi našu IT scenu.

Kultura i obrazovanje: Festivali, razmene učenika i profesora, što će obogatiti našu kulturnu ponudu i dati prilike mladima.

Turizam: Zajedničke promocije – Sliven sa svojim planinama i vinom, Niš sa Tvrđavom i rimskim nasleđem – mogu privući više posetilaca i stvoriti nova radna mesta.

EU integracije: Kao članica EU, Bugarska (i Sliven) može pružiti podršku u prenosu znanja o fondovima, standardima i reformama, ubrzavajući naš put ka Evropi – navode iz Kabineta.

Zaključuju da se novim bratimljenjem mislilo o dobrobiti Nišlija koji će imati više poslovnih prilika, bolje obrzovanje i jači glas u Evropi i da “ako imamo poverenja u sebe, možemo pretvoriti istoriju u snagu”.

Podsetimo, na spisak, gde su Veliko Trnovo iz Bugarske, Handžo iz Narodne Republike Kine, SeresGlifadaAlimosMarusiKasandra i Sparta iz Grčke, Arl iz Francuske, Arhus iz Danske, Vekšo iz Švedske, Saltdal iz Norveške, Košice iz Slovačke, Bad Homburg iz Nemačke, Be’er Ševa iz Izraela, Istočno Sarajevo iz Bosne i Hercegovine, Vitebsk iz Belorusije, te KurskBelgorod i Kaluga iz Ruske Federacije, dodat je nedavno i Sliven, potpisivanjem sporazuma u Bugarskoj.

Autor:
Povezane teme

Slični tekstovi

Komentari

14
  1. dovoljno govori kad se vidi kakvi sve sede za stolom, nijedan vrat nema, klasicni srpski i bugarski djuvecari, transfer blama

  2. Mislim da ovom slučaju najviše odgovara stara narodna izreka „Bolje je imati starog neprijatelja nego novog prijatelja“.

    • Bas lep komentar za jedan „demokratski“ portal u gradu gde ima dosta onih sa bugarskim poreklom.

      • Istorijska činjenica, daleko im lepa kuća. Sto koliko ih ima je za priču. Koliko ima Srba i Makedonaca u Bugarskoj, i da li mogu tako da se izjasne?

  3. @Cronics A…Nije u redu generalizovati, mada, bar mi Srbi to odlično znamo, realno postoje narodi za koje generalizacija, naročito ona negativna i nije neka velika greška. Što se Bugara tiče, niste u pravu. Obični Bugari su dobri ljudi i vrlo slični nama. Problem je politika njihove države, koja je vekovima prevrtljiva i prema nama gotovo uvek neprijateljska. Ne postoji kod nas bez razloga izraz „bugarska politika“
    Ko

    • Zato srbska politika nikad nije bila osvajacka prema okolnim drzavama.Kad bi se lagali.

  4. Man’te se ljudi gluposti i prebacivanja „lopte“ ! Neka svako razmišlja svojom glavom i neja bira prijatelje , bilo koje nacionalnosti. Imam prijatelje , Bugare, koji znaju šta je dobro a šta ne i koji poštuju sadašnjost a ne prošlost. To što je bilo – ne ponovilo se , ima Srba u Bugarskoj , ima Bugara u Srbiji … oni koji se „osećaju“ ugroženima i nešto im fali – neka rešavaju kontaktima sa komšijama , bez vredjanja!

    • Koliko ima Srba u Bugarskoj i kakva su im nacionalna prava?

      • U Bugarskoj ima oko 1000 srba i nemaju status manjine zbog malog broja,bugara u Srbiji ima 18 000 dok ih je 1948 bilo 48.000.Necu dalje nista da pisem.

  5. Ceca Ražnatović se oglasila nakon koncerta u Makedoniji kada je ogrnula zastavu Bugarske: „Ništa ne može da stane između publike i mene“

Pošalji komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Preostalo Vam je još karaktera.


Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.

Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.

Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.

Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.

Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.

Google Play App Store
Prijavite se na naš bilten

Ne propustite najvažnije događaje u nedelji.