Priče o sudbinama preživelih i stradalih iz Niša u Drugom svetskom ratu sačuvane od zaborava

foto2
Jugoslovenski ratni zarobljenici u okolini Fridrihshafena (Nemačka), na jezeru Konstanc, 1941. godine. Izvor: Istorijski arhiv Niš, Zbirka Varia, br. 665.

Imena dece, žena i muškaraca iz Niša i okoline koji su stradali i preživeli logore tokom Drugog svetskog rata nalaze se na sajtu „Žrtve rata“ čiji je cilj da se priče mnogih ne zaborave, njihove sudbine ostanu za buduće generacije, a strahovi i hrabrost zabeleže. Svaki zapis u bazi predstavlja konkretnu osobu, sa imenom i sudbinom, čime se stradanje ne posmatra kao apstraktan broj, već kao skup pojedinačnih ljudskih priča, kažu iz Istorijskog arhiva Niš koji je nosilac projekta.

Svaki čovek nosi svoju priču, a snažne, posebne i često tužne priče nose oni koji su nevini stradali ili preživeli strahote Drugog svetskog rata. To mora da se glasnije i jasnije čuje naročito na današnji dan, Dan pobede.

01 01 093 00 A
Narodni heroj Aneta Andrejević, streljana 1943. godine u Nišu; foto: zrtverata.rs

Istorijski arhiv Niš, pod rukovodstvom istoričara Igora Rakića, napravio je sajt zrtverata.rs koji je deo projekta „Žrtve rata 1941–1945 – digitalna arhiva“, a koji predstavlja sveobuhvatnu inicijativu usmerenu na digitalizaciju, zaštitu i javno predstavljanje arhivske građe koja se odnosi na istoriju Niša i njegove okoline, sa posebnim fokusom na stradanja stanovništva tokom Drugog svetskog rata.

Baza je pretraživa po godini rođenja ili stradanja, mestu rođenja ili stradanja i nacionalnosti. A moguće je i ručno pretraživanje, bez unetih podataka.

Takođe, svi koji imaju dokumentaciju o preživelima ili stradalima u logorima, mogu je dostaviti Arhivu kako bi baza bila kompletnija.

Osnovni cilj projekta je da se učini dostupnom građa koja predstavlja ključni izvor za razumevanje istorijskog konteksta i konkretnih ljudskih sudbina.

Sajt je koncipiran kao pregledna i funkcionalna digitalna platforma koja omogućava jednostavno i efikasno korišćenje. Korisnicima je na raspolaganju pretraživa baza podataka sa mogućnostima filtriranja, sortiranja i preciznog pretraživanja po različitim kriterijumima, kao što su ime i prezime, godina i mesto rođenja, godina i mesto stradanja i nacionalnost. Na taj način omogućeno je lako kretanje kroz složenu arhivsku građu i pronalaženje konkretnih informacija, kako za istraživače, tako i za građane koji traže podatke o svojim precima – kažu iz Istorijskog arhiva.

4732
Ćelije u logoru „Crveni krst“ u Nišu, nepoznata godina. Izvor: Istorijski arhiv Niš, Zbirka fotografija, ZF-473.

Poseban značaj projekta ogleda se u tome što svaki zapis u bazi predstavlja konkretnu osobu, sa imenom i sudbinom, čime se stradanje ne posmatra kao apstraktan broj, već kao skup pojedinačnih ljudskih priča.

Za potomke žrtava, ova digitalna arhiva predstavlja dragocen izvor informacija i mesto sećanja, dok u širem društvenom kontekstu doprinosi razvoju kulture sećanja, jačanju svesti o istorijskim događajima i negovanju odgovornog odnosa prema prošlosti – kažu iz Istorijskog arhiva.

Prikupljanje i obrada podataka realizovani su kroz sistematičan i stručan proces koji je obuhvatio više faza – od pregleda i sređivanja arhivske građe, preko njene stručne obrade i digitalizacije, do razvoja baze podataka i javnog portala.

U ovoj fazi projekta digitalizovan je i predstavljen poimenični popis žrtava rata 1941–1945. iz 1964. godine, koji obuhvata internirane, zatvarane, deportovane, odvedene na prisilan rad, pripadnike vojske i civilne žrtve, kao i sve stradale od fašističkog terora u periodu od 6. aprila 1941. do 15. maja 1945. godine. Pored toga, digitalna arhiva sadrži i reprezentativne delove arhivske građe kao što su fotografije, lični zapisi i svedočanstva, službeni izveštaji, plakati i letci. Svi podaci su sistematizovani, proverljivi i pretraživi, što omogućava njihovu upotrebu u naučne, obrazovne i javne svrhe – kažu iz Istorijskog arhiva.

01 01 203 10 A
Pismo Olge Bogdanović njenim rođacima u kome se nada da će biti puštena iz logora „Crveni krst“ u Nišu, nedatirano.
Izvor: privatna arhiva Rake Levija, zrtverata.rs

Projekat ima višestruki značaj: lokalni, regionalni, nacionalni i međunarodni.

On omogućava precizan uvid u istoriju Niša i okoline, doprinosi očuvanju kulturne i arhivske baštine, unapređuje dostupnost istorijskih izvora i podstiče njihovu upotrebu u obrazovanju i istraživanju. Istovremeno, projekat je usklađen sa savremenim međunarodnim praksama u oblasti digitalizacije i kulture sećanja, čime postaje deo šireg prostora razmene znanja i naučne saradnje – dodaju iz Arhiva.

Projekat je realizovan je uz finansijsku podršku Ministarstva kulture Republike Srbije.

IAN 05 ZP 04 02 444 A 3
Objava streljanja 2.100 srpskih komunista kao odmazda za 21 ubijenog nemačkog vojnika kod Blaca, po sistemu „100 za 1“, nedatirano.
Izvor: Istorijski arhiv Niš, Zbirka plakata, IAN-V-ZP-II-428
Autor:

Slični tekstovi

Komentari

14
  1. Pricice za cacije,mada oni ne znaju dal su partizani ili cetnici.

    • Sine, ala si ti zalutao. Nema svetla koje tebe može da spasi.

      • @Milovane, nije on jedini.Na portalu 021, procitah da neki izjednacise Hitlera i Staljina.Strasno koliko su se neki primili na ovaj novi Ukro nacizam.Te Putin se upasio od njih,a nisu videli da je momak uz Putina svo vreme nosio koferce sa nuklearnim kodom.Zasto,zbog straha?

        • Pa mozda su Hitler i Staljin zajedno okupirali Poljsku,delili Evropu a Staljin je pobio vise ljudi nego Hitler.

          • A ti istoriju učiš u Dubrovniku?Ako si ti istoričar ja sam Zagor Te Nej.

    • Postoji u psihologiju klasifikacija od debila do morona.Gde si se svrstao jasnije.

    • @ Antiblokader opismeni se ćaci pa onda piši komentare… Ali izgleda da su ti sendviči bliži od obrazovanja…

  2. Stidimo se partizanskog pokreta velicamo cetnicki iako za 4 godina nemaju ni jednu borbu sa Nemcima,krili po šumi,gde im je arhiva borbi,ima dokaza da saradjivali sa Nemcima. Onda kad smo rehabilitovali Drazu,Kalabica,pokusali Nedića od tad nas nema na Paradi u prvom redu a i u Evropi, AV bio na kraju u Francuskoj. Inace 1944 cetnici sa 2 svedoka dokazivali da bili partizani i dobijali partizanske spomenice. Ko sad sto iz DS u SNS usli

  3. А зашто поменути руководилац више не организује изложбе у архиву?

  4. Ne vredi, navukao se taj na Monina jaja pa mu teško da ih izbaci iz ishrane, iako im dokazano uništavaju i te dve polu-funkcionalne sive ćelije što imaju u proseku.

Pošalji komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Preostalo Vam je još karaktera.


Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.

Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.

Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.

Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.

Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.

Prijavite se na njuzleter

Svake subote šaljemo nekoliko priča. Bez spina. Bez propagande. Bez spama. Samo istina.