
Maloletničko prosjačenje u Srbiji najčešće je vidljivo na raskrsnicama, ali i u ugostiteljskim objektima i na gradskim trgovima. Stručnjaci Filip Mirić i Tatjana Nikolić u serijalu Robin Hud upozoravaju da su glavni uzroci siromaštvo i vaspitna zapuštenost i sistem koji ih ne prepoznaje, što kod dece može dovesti do kriminalnih aktivnosti u budućnosti. Tvrde da bi problem dečjeg prosjačenja brže bio rešen, da većina dece nije romskog porekla.
Iako prosjačenje nije krivično delo već prekršaj protiv javnog reda i mira, problem postaje složeniji kada su u pitanju maloletnici. Doktor pravnih nauka Filip Mirić ističe da decu, koja zakonski ne mogu biti krivično gonjena, odrasli često koriste za ostvarivanje protivpravne dobiti.
Upozorava i na posledice siromaštva i zanemarivanja, što pokazuje kroz sopstvene socijalne eksperimente. Maloletnici na ulici, kako navodi, neretko odbijaju ponudu za hranu iz straha od osoba koje ih nadziru.
Zbog toga smatra da je problem maloletničkog prosjačenja i problem pojedinca, ali i istovremeno čitavog društva.
Ušao sam u razgovor sa jednim od maloletnika. Pošto je tražio novac za hranu, ponudio sam se da mu kupim hranu, a kada mi je rekao da nije dobrovoljno tu, tražio sam da mi pokaže lice ili da razgovaramo o licu koje ga je dovelo u centar grada da se bavi prošnjom, iz straha nije želeo da razgovara. Najbanalniji primer koji pojedinac može da pokaže u kolikom su strahu ta deca – zaključuje Filip Mirić.
Tatjana Nikolić iz Centra za devojke ističe da je prosjačenje jedan od oblika trgovine ljudima, iako se o njemu retko govori u tom kontekstu. U radu sa decom i roditeljima u Dnevnom centru, pokušavaju da pruže alternativu ulici – sigurno mesto gde deca mogu da se okupaju, promene odeću, jedu i uče.
Količina predrasuda u Nišu koju građani i građanke imaju prema romskoj populaciji ključ ovog problema zato što je većina dece koja je na ulici i prosi zapravo romskog porekla. Da je drugačije, brže bismo rešili problem. Mi sa roditeljima i pre svega samohranim majkama pričamo da prosjačenje nije način i da će dugoročno mnogo više šansi sva ta deca imati ako se posvete školovanju. Mi u Dnevnom centru im omogućimo da mogu da se okupaju, promene garderobu, da budu sigurni i da se igraju. Da budu deca. Imaju topli kuvani obrok i da uče. To je mesto gde mogu da budu slobodni i budu deca. S obzirom na to da smo nekoliko devojčica upisali u školu, to je počelo da se preliva na ostale, da su i druge devojčice počele da pričaju o školi – navodi Tatjana Nikolić.
Celu epizodu o problemu maloletničkog prosjačenja u Srbiji ali i regionu možete pogledati u regionalnoj emisiji “Robin Hud”.
Prethodno ste mogli da pogledate epizode „Skandinavski model prevencije smanjiće stopu maloletničke delikvencije“ i „Novinarke iz manjih sredina češće mete napada“, „Trostruke kirije, inflacija, političke greške – koliko ratovi utiču na tržište nekretnina“ i „Dvostruko više poginulih na gradilištima u Srbiji nego u EU“ i „Mediji u Srbiji podeljeni na podobne i nepodobne“.
Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.
Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.
Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.
Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.
U skoli imamo jednu romkinju za drugaricu. Dete isto kao i sva ostala deca, igra se, raduje se, smeje se… Prihvacena je od vrsnjaka bezuslovno. Skoro sve to gledam na jednom rodjendanu i razmisljam kako bi joj zivot bio totalno drugaciji samo da se rodila u drugoj romskoj porodici. Umesto da posecuje decije rodjendane mogla je da pere soferke.
Problem prosjačenja i kriminala kod Roma ne može se rešiti delovanjem na pojedinca, sve dok su oni deo tradicionalne romske zajednice. Ta zajednica živi onako kako je opstajala vekovima – polunomadski, na rubu civilizacije ali nikad kao njen deo! Dok postoji kao takva, nemoguće je iz nje izuzeti krininal, jer se on u njoj ne smatra zlom, nego uslovom opstanka!
Tek raseljavanje tih zajednica stvara ličnosti s kojima se može raditi.
To su verni glasači za crvenu. Zato ih policija ne dira iako je prosijačenje zabranjeno.
Da sam ja na vlasti, ukinuo bih prosjacenje za 5 minuta. Jednostavno bih doneo zakon da se za svaki dinar koji je dat prosjacima naplacuje porez 300%. U prevodu, ako das prosjaku 100 dinara, duzan si (kad vec imas pare za bacanje) da drzavi uplatis 300. Kraj price.