

Iako su prodavnice preplavljene veštačkim bojama, tradicionalni metod farbanja jaja u lukovini uz pomoć prirodnih travki i dalje opstaje kao najzdraviji i najdugovečniji način pripreme za Uskrs. Ovaj običaj, koji se generacijama prenosi sa kolena na koleno, zahteva malo vremena i strpljenja, ali garantuje autentičan izgled svakog jajeta.
Priprema za ovaj proces počinje dan ranije, kada se prikupljena lukovina (ljuspa crnog luka) potapa u vodu. Uporedo sa tim, potrebno je obezbediti i prikladno bilje koje će poslužiti kao šara. Najčešće se biraju listovi deteline, maslačka, bele rade, bokvice ili mirođije, dok oni veštiji od travki formiraju simbole poput krsta.

Pre samog postupka, preporučuje se da jaja odstoje na sobnoj temperaturi barem dva sata. Na svako jaje se prislanja odabrana biljka, a zatim se ono čvrsto uvezuje u isečenu najlon čarapu ili tanku gazu. Važno je da materijal bude dobro fiksiran kako bi otisak travke ostao jasan nakon kuvanja.
U metalnu šerpu najpre se postavlja polovina pripremljene lukovine, na koju se pažljivo ređaju jaja. Ona se potom prekrivaju ostatkom ljuspe, čime se sprečava njihovo pomeranje i eventualno pucanje tokom vrenja. Voda u posudi mora potpuno da prekrije jaja, a u nju se dodaje kašičica soli – preporučuje domaćica iz Svrljiga.
Kada voda provri, vatra se smanjuje, a na polovini kuvanja dodaje se kašika jabukovog sirćeta. Jaja se kuvaju na tihoj vatri još 15 do 20 minuta. Tek kada se potpuno ohlade, sa njih se uklanjaju čarape i bilje. Poslednji korak, koji jajima daje prepoznatljiv sjaj i ističe dubinu boje, jeste premazivanje krpicom natopljenom suncokretovim uljem.

Prvo ofarbano jaje ostavlja se kao čuvarkuća do sledećeg Uskrsa i čuva se na posebnom mestu u kući, dok se stara čuvarkuća najčešće zakopa ispod ili pored rodnog drveta – kaže ova domaćica.
Ovakva uskršnja jaja, pored toga što su potpuno prirodna i bezbedna za trpezu, predstavljaju i očuvanje tradicije koja decenijama ne gubi na značaju.
Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.
Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.
Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.
Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.
Liiiiiiii bate ludilo…otkriće!
To za beogradjani šašavilo, ovde zna svako za to