Za desetak dana počinje berba šljiva, otkupljivači najavljuju upola manju cenu od prošlogodišnje

Na teritoriji Topličkog okruga privodi se kraju berba ranih sorti šljiva „čačanske lepotice“, „čačanske rane“ i ruske „džanarike“, a već za 10-ak dana počinje berba sorte “stenlej”. I dok su se rane sorte otkupljivale od 10 do 15 dinara po kilogramu, otkupna cena za „stenlej“ se još uvek ne zna, ali otkupljivači i nakupci već najavljuju da će biti mnogo manja od prošlogodišnje koja je bila 40 dinara.

Kao i gotovo svake godine, voće u Toplici je odličnog kvaliteta možda i najboljeg u Srbiji, ali je van svake lgike cena koja je za poljoprivrednike manja od očekivane.

Ono na šta se pozivaju nakupci i otkupljivači je tržište, ali niko ne pojašnjava na koji način i na osnovu kog tržišta se tačno dolazi do otkupne cene.

Na pitanje kako se formira cena otkupa voća nisu odgovorili ni u Ministarstvu poljoprivrede, koji su od novinara Južnih vesti tražili da im se pismeno obrate, a nakon toga se nisu javljali niti odgovorili kako se tačno dolazi do cene za kilogram konkretno višnje ili šljive, zasada kojih najviše ima u Toplici gde od voćarstva živi gotovo 70 % stanovništva.

Prvo su nam oteli višnju, a sada se najavljuje i da će nam uzeti šljivu po bagatelnoj ceni. Ako mi neko dokaže da će cena šljive za koju sada najavljuju da će biti i upola manja od prošlogodišnje i da će se po upola manjoj ceni prodavati u prodavnicama, ja svoj hektar šljivaka poklanjam da bere ko koliko hoće besplatno. Isto važi i za bilo koji proizvod koji je u prodavnici upola jeftiniji od prošlogodišnje cene. Već smo dosadili pričom da nas svake godine na isti način pljačkaju, a da mi seljaci ništa ne preduzimamo. Bojim se da ne bude kasno kada shvatimo da su nam sve uništili – kaže poljoprivredik iz okoline Prokuplja.

Dodaje da je čak i prošlogodišnja cena od 40 dinara za kilogram obesmišljena i neisplativa ove godine, jer su u međuvremenu duplo uvećani troškovi obrade zemljišta, hemikalija i goriva.

U ovoj zemlji neko definitivno želi da uništi poljoprivrednike, one prave koji pošteno rade i zarađuju. Mnogi višnjari su zbog niske cene ostali neubrani ovog leta, to je sramota jer je neko radio na njima i po suncu i kiši. Od našeg znoja zaradu imaju otkupljivači koji su se “snašli” boga pitaj kako, postali elita i pokupovali stanove i nova kola. Nama pričaju da je teško i da ne znaju šta će sa našim proizvodima, i dok mi propadamo, oni svake godine podižu po jednu novu hladnjaču i uvećavaju kapacitete – dodaju voćari.

Tvrde da je tragično da inspekcijske i druge službe ne rade svoj posao i da otkupljivače niko realno ne kontroliše, a da se fiktivni zapisnici prave po kafanama.

Da hoće država da vidi, dovoljno je da se provere njihovi prihodi, rashodi, dobit i plaćeni porez. Mnogi od tih “uglednih biznismena” bi završio iza rešetaka da nadležne službe rade svoj posao, umesto što se bave nekim nevažnim ili manje važnim stvarima i jure političke neistomišljenike – kažu voćari.

Rod šljive manji za 20 do 30 % od prošlogodišnjeg

Poljoprivredni stručnjaci procenjuju da će ovogodišnji rod šljiva u Toplici biti manji za 20 do 30% od prošlogodišnjeg.

Na to je uticao niz okolnosti, između ostalog i zbog velikog poskupljenja troškova proizvodnje, od đubriva, goriva do hemijskih preparata za zaštitu, a što je imalo za posledicu da voćari nedovoljno primenjuju agrotehničke mere – kažu poljoprivredni stručnjaci.

Ističu da su i elementarne nepogode poput grada, ali i topli dani u proleće kada je šljiva bila u fazi formiranja ploda, uticali na ovogodišnji, po proceni nešto manji rod.

Inače, na teritoriji Prokuplja se gotovo 70% stanovništva bavi poljoprivredom, a posebno su rasprostranjene voćarske kulture poput oblačinske višnje i šljive.

U proseku se godišnje otkupi više od 2.560 vagona šljive najzastupljenija sorta je „stenlej“, dok su zasadi „čačanske lepotice“, „čačanske rane“ i „čačanske rodne“ zasađeni na manjim površinama i otkupi se oko 500 vagona.