
Mnoge izvorne igre, pesme, instrumenti, običaji i nošnje iz siromašnog svrljiškog kraja sa bogatom tradicijom bili bi zaboravljeni da ih od zaborava ne čuvaju čak 3 kulturno-umetnička društva koja širom sveta upoznaju ljude sa svojim zavičajem.
Od davnina su se u Svrljigu održavali pastirski sabori i Susreti sela, manifestacije na kojima bi vešti igrači i svirači prikazivali svoja umeća, igre, pesme i običaje iz svojih sela, čime se, s kolena na koleno, čuvala tradicija. Vremenom, sa nestajanjem pastira na Svrljiškim planinama, izumiranjem sela i migracijom stanovništva, činilo se da nestaje i taj bogati folklor koji je upravo i vekovima čuvan na ovim seoskim ognjištima.
Vraćanjem tih tradicionalnih manifestacija ponovo su počela da se formiraju kulturno-umetnička društva, naročito u selima u kojima još ima mladih, ali i u samom Svrljigu.
Jedno od najstarijih društava obnovilo je svoj rad i kao izvorna grupa registrovano je 2002. godine.
Upravo su ih manifestacije poput „Susreta sela“, gde su bili pobednici od 1996. do 1999, a zatim i od 2011. do 2016. godine, inspirisale da ponovo formiraju društvo.
KUD Prekonoga danas ima 54 člana od 3 do 77 godina. U sklopu društva su pevice koje su već sada ostavile neizbrisiv trag izvorne tradicije širom Srbije, ali i regiona.
Ovo društvo isključivo se bavi izvornim igrama iz svrljiškog kraja kao što su četvorka, drdavka, jednostranka i neizostavna svrljiška rumenka i pored seniora, igre izvode još i njihov dečji i omladinski folklor koje osmišljava i koreograf Dragan Stanković.
Tradiciju čuvaju i izvođenjem narodnih običaja ovoga kraja koje je sa njima pripremao pokojni Perica Milojković, pa su tako u njihovom izvođenju od zaborava sačuvani običaji koji su se od davnina izvodili u svrljiškim kućama za vrbicu, Bele Poklade, Badnje veče i Božić, Vodice i druge praznike.
Dobitnici su brojnih priznanja, a predsednik društva Goran Milojković – Moljac ističe da su za njih najznačajniji festivali “Beogradski pobednik”, Sabor izvornog narodnog stvaralaštva u Topoli gde su, po oceni i žirija i publike, proglašeni za najoriginalniji sa najautentičnijom nošnjom iz svoga kraja, zatim takmičenja u Kosjeriću, Kučevu, Sikoli, Slatini i u drugim mestima, a kao njima najdraže takmičenje posebno izdvajaju lokalne “Susrete sela”.
Jedno od najbrojnijih društava u Svrljigu počelo je da radi jula 2007. godine kao Škola folklora pri Centru za turizam, kulturu i sport, da bi potom ta škola bila registrovana kao KUD Svrljig.
Ovo društvo inače samo izrađuje nošnju, pa tako imaju po 15 kompleta nošnji iz raznih krajeva Srbije. Nošnju izrađuje kostimograf i garderober Đorđinka Ristić. Svrljišku narodnu nošnju, koja je originalna jer nema dodatnih motiva iako se Svrljig graniči sa Ponišavljem, Knjaževcem i Starom planinom gde je karakteristična torlačka nošnja, poseduje svaki član KUD-a.
Prema Živanovićevim rečima, cilj je da svako domaćinstvo u Svrljigu u kući ima bar po jednu nošnju iz svog kraja.
Od igara se svakako izdvaja čuvena svrljiška rumenka, a tu su još i polomka, drdavka, trojanac, l’skavac i druga kola svrljiškog kraja.
Nas cilj je da se kroz aktivnosti koje imamo prilagodimo druženju, igranju, radimo na negovanju tradicije, na uvežbavanju motorike kod dece, prevenciji i korekciji lošeg držanja tela. Kroz sve ove aktivnosti da naučimo da funkcionišemo u grupi i poštujemo razlike, kao i da steknemo odgovornost – kaže Duško Živanović.
Članovi KUD-a Svrljig nastupaju širom Srbije, ali i van granica naše zemlje. Svojim nastupima upoznali su sa svrljiškom tradicijom ljude u Bugarskoj, Makedoniji, Grčkoj, kao i u drugim zemljama okruženja.
Na festivalu “Očuvanje običaja i tradicije” na Ilinskom vrelu u Ilinu ove godine smo osvojili prvo mesto u kategoriji narodnog običaja – pohvalio se Živanović.
Iza ovog kulturno-umetničkog društva su i brojne nagrade, plakete, povelje, diplome i pehari kojih će, kako kažu, tek biti.
Oko 50 članova broji KUD Beloinje koje je nastalo od grupe folkloraša veterana ovog svrljiškog sela, a koji su tradiciju negovali od 1973. godine. Ovo društvo zvanično je registrovano oktobra 2012. godine.
Iako većinu članova čine upravo meštani i oni koji su poreklom iz Beloinja, društvo čine i brojni mladi iz samog Svrljiga i okolnih sela, a i sve probe se održavaju u Centru za turizam, kulturu i sport.
KUD Beloinje teži da mladima prenese znanje naših starih o običajima, kulturi, tradiciji i starim zanatima da bi ih sačuvali od zaborava i da bi ih promovisali na gostovanjima u zemlji i inostranstvu – kaže Minićeva.
Odmah nakon registracije društva, 2012. godine je osnovan, pored veterana, i prvi ansambl sa dvadesetak novih članova. Ovi mladi ljudi su za nepunih godinu dana nastavili jako uspešno da predstavljaju svoju, ali i tradiciju drugih krajeva Srbije.
KUD Beloinje iz Svrljiga je sa veteranima predstavilo Svrljig svojim izvornim igrama, pevicama, kao i gajdarima u “Šljiviku”, “Šarenici”, na Zlatiboru, u Solunu, dve godine na Saboru tradicije i kulture Srba “Beogradski Pobednik” gde dobija Plaketu Irene Tošic, nagradu za pevačku grupu, scenski nastup, kao i zlatni pehar za sveukupnog pobednika.
Prvi ansambl nastavlja da svrljiškom nošnjom i izvornim igrama poput svrljiške rumenke, trojanca, igre “oganj gori”, jednostranke, drdavke i drugih osvaja pehare, priznanja i plakete, kao i da svrljiškom zdravicom i gajdama uspešno promoviše Srbiju i Svrljig i prokuplja priznanja etnologa i etnomuzikologa u zemlji i inostranstvu.
KUD Beloinje sada ima i drugi ansambl sa mlađom grupom, mušku i žensku pevačku grupu, kao i mlađu grupu muzičara koji sviraju frulu, harmoniku, drmbolj, gajde i tapan.
Gostovanje mladih članova na manifestacijama takmičarskog tipa i eventualni uspeh dadatno motiviše da se angažuju i afirmišu kako samostalno, tako i kao tim, takođe da steknu nova iskustva i nove prijatelje, upoznaju manje ili više različite kulture i tradicije. Svaki njihov uspeh je i lični uspeh i korak bliže očuvanju kulturnih vrednosti našeg kraja – kaže predsednica Društva.
Čuvanjem tradicije svrljiškog kraja kroz pesmu, igru, muziku i tradiciju, ova kulturno-umetnička društva, koja svesrdno pomaže i Opština, privlače sve veće interesovanje mladih. Ona nesumnjivo daju i tek će dati veliki doprinos ne samo očuvanju tradicije, nego i promociji ovog kraja u zemlji i inostranstvu, ali i razvoju turizma u svrljiškom kraju.
Ovaj tekst nastao je uz podršku Opštine Svrljig.
Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.
Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.
Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.
Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.
— Komentari
0