
Gradina i Preševo na putevima droge
Zbog toga što su Gradina i Preševo deo „balkanske rute“ kojom se droga unosi u Srbiju, zaplene heroina i marihuane su najčešće upravo na ovim graničnim prelazima.

Zbog toga što su Gradina i Preševo deo „balkanske rute“ kojom se droga unosi u Srbiju, zaplene heroina i marihuane su najčešće upravo na ovim graničnim prelazima.
Promo tekstNovinari koji izveštavaju o evropskim integracijama mogu se prijaviti za učešće u projektu “Medijske posete EU”, kako bi kroz putovanje u neke od zemalja članica EU upotpunili svoje izveštavanje o temama značajnim za život građana.

Statistike Uprave za omladinu i sport pokazuju da je čak 5,5% učenika od petog razreda osnovne do četvrtog razreda srednje škole probalo ili koristi marihuanu.

Dok Britanci vode ozbiljnu debatu o ostanku u EU, ambasador ove zemlje u Srbiji Denis Kif smatra da su Uniji potrebne reforme, a Srbiju vidi kao članicu tek nakon što se i sama reformiše.

Dok skoro 70 odsto računara u Srbiji koristi piratski softver, on se, prema podacima Poreske uprave, može naći i u firmama. Zahvaljujući kontrolama računara poreskih obveznika, u toku 2014. državni budžet „obogaćen“ za 70 miliona dinara.

Gotovo 70 odsto softvera na računarima u Srbiji je nelegalno, a vrednost piratskih programa iznosi preko 70 miliona dolara, kažu u Delegaciji EU. Ipak, zbog pojačanih kontrola, kažu zvaničnici, piraterija je smanjena za 3 odsto u odnosu na 2011. godinu.

Iako bi, prema nekim procenama, Niš godišnje mogao da ima i 1.2 miliona noćenja, za 365 dana se registruje manje od 100.000, što ukazuje na to da hoteli i hosteli često ne evidentiraju goste, kažu u Regionalnoj privrednoj komori.

Dok nadležni organi tvrde da nastoje da suzbiju prodaju falsifikovane garderobe po buticima ili pijacama, odeća i obuća sa lažnim markama se sa ulica “seli” na internet, pa se tako preko brojnih sajtova mogu kupiti plagijati brendova za čiji kvalitet ne postoji nikakva garancija.

Od početka godine, skoro sva garderoba sa lažnim markama koju je niška tržišna inspekcija zaplenila, nađena je u legalnom prometu – u prodavnicama, buticima i kod registrovanih pijačnih prodavaca.

Iako zvanična statistika pokazuje da je krajem 2014. godine čak četvrtina od 2 i po miliona zaposlenih u Srbiji radila „na crno“, iz Inspektorata za rad kažu da je u poslednjih godinu dana tek svaki deseti radnik zatečen na radnom mestu bio neprijavljen.

Iako se svi slažu u oceni da je bolji rad inspekcija jedan od načina suzbijanja sive ekonomije, prema rezultatima istraživanja Centra za demokratiju građani ih smatraju sklonim korupciji, neefikasnim, neažurnim, nezainteresovanim i sporim.

Dok do sada niko nije kontrolisao neregistrovane trgovce, nakon usvajanja Zakona o inspekcijskom nadzoru i takvi bi trebalo da budu kažnjavani, a inspektor koji bude izašao na teren o svim nepravilnostima moraće da obaveštava kolege koji su nadležni.

Prema podacima države i nevladinih organizacija, broj ilegalnih migranata i onih koji u Srbiji traže azil sve je veći. Među onima koji preko Srbije pokušavaju da se domognu zapadne i severne Evrope najviše je Sirijaca koji beže iz svoje domovine zahvaćene ratom.

Šamaranje, proterivanje šumskim putevima, uzimanje novca i neadekvatan smeštaj samo su neki od problema sa kojima se, kako piše u izveštaju “Human Rights Watch”-a, susreću migranti i tražioci azila u Srbiji. Policija sve negira i kaže da se migranti nisu žalili.

Vozačima kurirskih službi klijenti često podmeću rezani duvan i drugu švercovanu robu, što otkriju tek carinici u dubinskim kontrolama. Zbog ove zloupotrebe, štetu trpe i vozači i službe, jer se prekršajne prijave podnose upravo protiv njih.

U ugostiteljskim objektima u Nišu ali i šire, gosti umesto fiskalnog računa često dobijaju “nefiskalne isečke” ili “međuračune” koji ne prolaze kroz fiskalnu kasu. Iako su PDV u svakom slučaju platili, on umesto u budžet, ide u privatne džepove ugostitelja.

Dok se kvalitetna rakija sastoji od mnogo jedinjenja koja joj daju ukus, miris, pa i lekovitost, na pijacama u Nišu i okolini se prodaju i rakije koje ne samo da nisu voćnog porekla, već su neke od njih proste hemijske smeše etanola i aroma.

Privrednici u Srbiji smatraju da preduzeća koja izbegavaju poreze ili zapošljavaju na crno, uglavnom nastavljaju sa poslovanjem u sivoj zoni i nakon izrečene kazne, rezultati su istraživanja koje je sproveo NALED.

I pored veće zaplene duvana i cigareta u 2014. godini, zbog pojačanog šverca ove robe budžet je oštećen za 100 miliona dinara više nego godinu pre toga, kaže načelnik niške policije Srđan Grekulović.

Rad na crno, izbegavanje plaćanja poreza i nelegalna trgovina neki su od oblika sive ekonomije koju i sama država Srbija “podstiče” visokim poreskim nametima i komplikovanim procedurama za dobijanje dozvola.