
Prvi telegram u Srbiji poslat iz Aleksinca
Nema među aleksinačkim življem onih koji pamte prvu poštu u gradu, ali to ih ne sprečava da s ponosom govore o tome da je prvi srpski telegram poslat za Beograd pre 160 godina upravo iz njihovog grada.

Nema među aleksinačkim življem onih koji pamte prvu poštu u gradu, ali to ih ne sprečava da s ponosom govore o tome da je prvi srpski telegram poslat za Beograd pre 160 godina upravo iz njihovog grada.

Donator i zadužbinar Janča Jovanović B’ldžija ili Baldžija bogatstvo stečeno, po priči starih Vranjanaca, na kontroverzan način, nesebično je podelio sa žiteljima tadašnje varoši i ostavio kuće i zdanja koja su i dan-danas ukras vranjske arhitekture.

Čuveni Vranjanac Mihajlo Stevanović – Cupara, odigrao je veliku, ako ne i ključnu ulogu za konačno oslobođenje hrišćana južnih krajeva od Turaka. Bio je prvi srpski instruktor specijalnih snaga, kao i obaveštajac.

U potrazi za lekom, ratnim skloništem ili predahom od gradske vreve u prošlom veku u Sokobanji su boravili brojni velikani srpske umetnosti među kojima su značajno mesto zauzeli Stevan Sremac, Isidora Sekulić i Branislav Nušić.

O životima dvojice poznatih Vranjanaca, književnika Borisava Stankovića i oca Justina Popovića, zna se puno iz njihovih zvaničnih biografija, ali retko gde se pominju njihove nesrećne ljubavi.

Svedok tragično završene zabranjene ljubavi Srbina i Turkinje – Beli most jedna je od najznačajnijih turističkih atrakcija i simbol Vranja koji živi kroz brojne priče i legende.

Po sada već istorijski utvrđenim činjenicama, Gavrilo Princip se sa ostalim Mladobosancima u Kazanđolu, klisuri Vranjske reke, obučavao rukovanju bombom, kamom i pištoljem, iz koga su u Sarajevu ispaljena smrtonosna dva metka.

Fotografije, pisma, dopise, dokumenta i stare umetnine iz perioda Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, u doba vladavine kralja Petra I Karađorđevića, pod svojim krovom čuva porodica Didić iz Sokobanje.

Kroz umetnički projekat koji je tek u povoju kreativni potomci vranjskog književnika Bore Stankovića, predvođeni njegovom unukom Zorom Davidović, na još jedan način neguju uspomenu na svog slavnog pretka.

Iza srušenih zidova nekadašnje Aleksinačke pivare krije se gotovo dva veka stara priča o prvom industrijalcu na jugu Srbije Jovanu Apelu.

Vekovima ljudi sa svih strana dolaze i vraćaju se u Sokobanju zbog njenih lekovitih voda, a onima koju su ovde obitavali, starali se o njoj i borili se za nju podignute su spomen- česme. Da ljude okrepe i podsete na znamenite likove i njihova velika dela napravljena je Miloševa česma, Hajduk Veljkova i česma u čast Ljube Didića.

U visokobudžetnom igranom filmu i 12 epizoda televizijske serije „Slavujevo doba“ o Leskovcu između dva svetska rata glumiće Ivan Bosiljčić, Dragan Bjelogrlić, Vesna Trivalić i druga poznata imena srpskog glumišta.

I pored toga što su nekada mnogobrojne zanatske radionice u Prokuplju bile centar društvenog života grada, a danas ih je sve manje, kazandžijski zanat i dalje živi tako što se uglavnom prenosi sa oca na sina. Tu tradiciju čuva i Radmilo Cvetković Barbut čiji je otac radnju otvorio pre gotovo 80 godina.

Najveće bogatstvo Sokobanje jesu mineralne vode otkrivene još u doba Rimljana na kojima danas počiva gotovo celokupan razvoj ovdašnjeg zdravstvenog turizma.

Za stolovima kafana u Aleksincu mogu se još čuti priče o tome kako su se u nekadašnjim krčmama i bifeima, kojih je sredinom 19. veka u ovoj varošici bilo čak 36, uz čašu vina ili rakije kovali ustanički planovi i pomerale državne granice.

Svrljiški odlomci jevanđelja nastali u 13. veku, a potom pronađeni 1866. godine u crkvi u selu Izvor, pokazuju da su osim u Resavskoj školi, možda čak i dva veka ranije, neki monasi i prepisivači radili u okolini Svrljiga.

Nekada pod kaldrmom, a sada prepoznatljivim mermerom, sokobanjska promenada je vekovima unazad bila centar zbivanja, oduvek je predstavljala srce sokobanjskog turizma, a banjski radio imao je i emisiju sa tim imenom.

Nadomak Sokobanje, u predivnom prirodnom okruženju Ozrena, smešten je manastir Jermenčić o čijem se postanku i dalje nagađa, mada se pouzdano zna da je podignut 1392. godine i posvećen svetim arhangelima Gavrilu i Mihailu. Nakon dosta vremena on se opet obnavlja.

Povodom stogodišnjice stradanja sveštenika i monaha niške eparhije u Prvom svetskom ratu, koje se dogodilo u dolini Jankine padine kod sela Kremenica blizu Bele Palanke, u sredu 11. novembra u Sabornoj crkvi biće održan spomen na sveštomučenike.

Manastir Svetog arhangela Gavrila iz doba Nemanjića koga je, kaže legenda, podigao Sveti Sava, čuva uspomenu na nestalo selo Rašinac. U njemu su leta provodili kraljevi, lek pronalazili bolesni, a do pre samo neku godinu bio je dom vukovima i lisicama.