
Debata JV o kosovskom problemu i razgraničenju
Šta znači razgraničenje i šta bi ono donelo Srbima, šta Albancima, šta jugu Srbije, pokušaće da odgovore gosti debate, koja se emituje uživo na Fejsbuk stranici „Južnih vesti“ večeras od 18 sati.

Šta znači razgraničenje i šta bi ono donelo Srbima, šta Albancima, šta jugu Srbije, pokušaće da odgovore gosti debate, koja se emituje uživo na Fejsbuk stranici „Južnih vesti“ večeras od 18 sati.

Prošli vikend je mladima iz niške crkvene pevačke družine „Branko“ protekao u pohodu srpskom Jerusalimu, jer su obilazili manastire na Kosovu i Metohiji. Kako navode iz ove družine, svoje članove vodili su do Pećke Patrijaršije, Visokih Dečana, Manastira Svetih Arhangela, carskog grada Prizrena i Manastira Gračanice.

Sve češće pominjano razgraničenje Kosova i Srbije, za koje se nigde ne kaže šta tačno podrazumeva, bivši ambasador u Sjedinjenim Američkim Državama Ivan Vujačić uporedio je sa Roršahovim testom. On se sastoji iz nedefinisanih mrlja, koje svako tumači po sopstvenom nahođenju.

Da se pitanje Kosova i Metohije treba rešiti razgraničenjem, koje niko od zvaničnika nije objasnio, ne podržavaju članovi leskovačkog odbora Narodne stranke koji ovakav čin vide kao amputaciju dela sopstvene države. Status pokrajine, smatraju, mora biti u skladu sa Ustavom i Rezolucijom 1244 Saveta bezbednosti UN.

Rešenje kosovskog pitanja, sada i zvanično, Srbija vidi u razgraničenju. Ovo je bez jasnih granica i objašnjenja potvrdio ministar spoljnih poslova Ivica Dačić i najavio da će to ponuditi u pregovorima sa Prištinom. Sagovornici „Južnih vesti“ iz Preševske doline kažu da bi to značilo da će Preševo, Bujanovac i Medveđa pripasti Kosovu i da je to za Albance „prava stvar“, dok Srbi ne očekuju da će doprineti miru među narodima.

Pisac Marko Vidojković tvrdi da bi razgraničenje kao rešenje kosovskog problema bio civilizacijski korak unazad, a da zvanični Beograd i Priština ne mogu da se dogovore jer su partneri u kriminalu i zanima ih samo plen. Vidojkovićev kolega “po peru” Muharem Bazdulj kaže da je ideja razgraničenja neprimenjiva u praksi.

Kako se izbegli i raseljeni mogu vratiti na Kosovo i Metohiju, koji su modeli podrške, ali i informacije o projektu “Povratak kao korak napred”, zainteresovani će moći da čuju u Vranju u utorak, 12. februara od 11 sati u prostorijama Opštine.

Ukoliko bi bio raspisan referendum, kako kaže u emisiji FoNeta “Kosinus” bivši fudbaler Dušan Savić, to bi značilo prebacivanje odgovornosti na narod. Direktor “Štark” arene Goran Grbović dodaje da nema kompromisa za Kosovo.

Složili su se učesnici nove epizode „Kosinusa“ koji se bavi trajnim rešenjem kosovskog problema – pukovnik u penziji i publicista Ljubodrag Stojadinović i general u penziji i poslanik SRS Božidar Delić, da je za Kosovo trenutno bolji zamrznuti konflikt nego sporazum.

Velike svetske sile, poput Nemačke i Sjedinjenih Američkih Država, imaće poslednju reč kada je u pitanju trajno rešavanje kosovskog problema, saglasni su funkcioner Socijalističke partije Srbije Zoran Anđelković i Vladan Glišić iz Srpskog patriotskog saveza.

Razgraničenje koje se poslednjih meseci pominje kao rešenje kosovskog problema bi za generalnog sekretara LSV Bojana Kostreša značilo „otvaranje Pandorine kutije“, dok osnivač Udruženja građana „Istočna alternativa“ Dragan Todorović odgovara pitanjem – „kako se razgraničiti u sopstvenoj državi?“.

O odluci Vlade Kosova da formira vojsku na toj teritoriji raspravljalo se i u leskovačkom parlamentu. Odbornik opozicione grupe “Za Leskovac zajedno” Nenad Zdravković izrazio je bojazan da će Albanci krenuti da “podižu” kuće u Oruglici, leskovačkom selu koje se nalazi u blizini administrativne granice, i da je Leskovac sledeći, na šta je gradonačelnik Goran Cvetanović izjavio da Albanci već kupuju parcele u blizini Lebana kako bi gradili džamije.

U Srbiji se redom ukidaju institucije, a jača se kult ličnosti Aleksandra Vučića, navodi novinar „Vremena“ Andrej Ivanji, pa sve naziva antidemokratskom formom vladavine. Opozicija treba da vrati mandate u Skupštini Srbije, dodaje Ivanji, uz ocenu da vladajuća garnitura SNS projektuje agresiju u društvu.

Politički analitičar Dejan Vuk Stanković i istoričar Veljko Đurić Mišina u serijalu razgovora „Kosinus“ agencije „Fonet“ govorili su o različitim mogućnostima, koje bi doprinele trajnom rešavanju pitanja Kosova.

Povećana taksa na uvoz robe iz Srbije prekinula je plasman robe kompanija iz Pčinjskog okruga na Kosovo i Metohiju. U Regionalnoj privrednoj komori kažu da najveći problem imaju preduzeća iz Bujanovca i Preševa čiji su vlasnici Albanci, dok, po rečima premijerke, Srbija gubi oko 42 miliona evra mesečno.

Dva meseca nakon potpisane saradnje između pozorišta iz Niša i teatra sa Kosova, niški teatar ugostiće dramu „Razvojni put Bore Šnajdera“ Narodnog pozorišta iz Prištine, u sredu 5. decembra od 20 sati.

Kako je predsednik Srbije Aleksandar Vučić „zamislio“ razgraničenje sa Kosovom i šta to u praksi znači, složili su se novinari Milan Ćulibrk i Ratko Dmitrović, niko ne zna, a prognoziraju da trenutno sporazum nije moguć i da će zamrznuti konfilkt potrajati bar još nekoliko godina.

Na izvodu iz matične knjige umrlih, koji je jedan Bujanovčanin podigao u Skoplju na ime njegovog pokojnog oca, piše da se Bujanovac nalazi u Republici Kosovo. Na žalbe čoveka, kako sam tvrdi, u Gradskoj upravi Opštine Skoplje odgovorili su da je “tako u sistemu”.

Gostujući u emsiji “Kvaka 23” FoNet-a, novinar Milivoje Mihajlović zaključio je da Briselski dijalog o Kosovu “klinički mrtav” i da mu je neophodan restart. On je rekao i da je sada vreme “da se povuče crta i zaključi da se dosad ništa nije uradilo”.

Dok istoričar i potpredsednik Socijalističke partije Srbije Predrag Marković kaže da bi razgraničenjem sever Kosova trebalo da pripadne Srbiji, a da enklave južno od Ibra budu autonomne, novinar i analitičar Boško Jakšić tvrdi da ideja razgraničenja nosi “veliku opasnost”. Jakšić predlaže srpskoj strani priznanje Kosova.