
Predivne fotografije „kosmičkog plesa“ i „zvezdanih jaslica“ snimljene su novim Nasinim teleskopom.
Moćni svemirski teleskop Džejms Veb vredan 10 milijardi dolara, lansiran 25. decembra prošle godine, najavljen je kao naslednik čuvenog svemirskog teleskopa Habl.
Džejms Veb, nazvan po jednom od arhitekata sletanja Apolo na Mesec, naslednik je teleskopa Habl i 100 puta je moćniji od svih dosadašnjih i prikazuje svemir u boji.
Veb koristi najveće astronomsko ogledalo do sada poslato u orbitu, prečnika 6,5 metara.
Ovaj teleskop vidi univerzum prevashodno u infracrvenom, hvatajući svetlost nevidljivo za ljudsko oko, dok Habl ima ograničene infracrvene sposobnosti.
Ovaj veći prostor za sakupljanje svetla znači da Veb može da zaviri mnogo dalje unazad kroz vreme nego što to može Habl.
Habl se nalazi u veoma bliskoj orbiti oko Zemlje, dok je Veb udaljen 1,5 miliona kilometara – što je četiri puta dalje od Meseca.
Teleskop Džejms Veb vrši sve vrste posmatranja neba, ali ima dva sveobuhvatna cilja.
Jedan je slikati prve zvezde koje su zasijale u univerzumu pre više od 13,5 milijardi godina; drugi je ispitivanje udaljenih planeta da bi se videlo da li bi one mogle biti naseljive.
Prve fotografije samo su najava za ono što ćemo moći da vidimo kasnije, kaže profesorka Džilijen Rajt, koja je navodila jedan od četiri infracrvena instrumenta ovog teleskopa.
„Kad god pogledate u nebo na novi način, videćete stvari koje niste očekivali,“ rekla je ona.
„Činjenica da su novo podaci toliko dobri, da su veoma dobrog kvaliteta i da smo do njih došli posle nekoliko sati posmatranja, to govori o otkrićima do kojih ćemo doći.“
Ono što vidite je jato galaksija u južnoj hemisferi sazvežđa Volana poznatog pod nezgrapnim imenom SMAKS 0723 (SMACS).
Samo jato zapravo nije tako daleko – udaljeno je „samo“ oko 4,6 milijardi svetlosnih godina.
Jedinstvenost slike nije u samom klasteru, već u tome što se na njemu vidi ono što se krije na njegovoj drugoj strani – a u teoriji tako ne bi trebalo da bude.
Gusto jato galaksija je neprobojno čak i za duge infracrvene talase, koji su dizajnirani za senzore svemirske opservatorije.
Fizika vam omogućava da pogledate dalje od neprozirne materije.
SMAKS 0723 ima tako neverovatnu masu da gravitacija iskrivljuje svetlost zvezda iza sebe, primoravajući zrake da se savijaju oko masivnog objekta iz različitih pravaca – i tako zaobilaze ovu barijeru.
Ovaj efekat, poznat fizičarima kao „gravitaciono sočivo“, jedna je od posledica Ajnštajnove opšte teorije relativnosti i predviđen je još 1912.
Naučnici su uspeli da otkriju gravitaciono sočivo eksperimentalno tek skoro sedam decenija kasnije, 1979. godine.
Veb, sa zlatnim ogledalom širine 6,5 metara i superosetljivim infracrvenim instrumentima, uspeo je da otkrije na ovoj slici izobličeni oblik (crvene lukove) galaksija koje su postojale samo 600 miliona godina posle Velikog praska (univerzum ima 13,8 milijarde godina).
Ima još boljih vesti.
Na osnovu kvaliteta podataka koje je proizveo Veb, naučnici sada mogu da kažu da teleskop oseća prostor još udaljenijeg od objekta na ovoj slici.
Kao posledica toga, moguće je da je ovo čak i najdublje kosmičko vidno polje dobijeno do sada.
„Svetlost putuje brzinom od 289.000 kilometara u sekundi. A ta svetlost koju vidite na jednoj od tih malih tačaka putuje više od 13 milijardi godina“, rekao je administrator Nase Bil Nelson.
„A idemo još dalje, jer je ovo samo prva slika. Vraća nas oko 13 i po milijardi godina unazad. A pošto znamo da je Univerzum star 13,8 milijardi godina, vratićemo se skoro na početak“.
Videli ste verzije ove zvezde u luksuzno opremljenim knjigama u kojima su prikazani snimci napravljeni teleskopom Habl.
Južni prsten ili maglina „Osam prstena“ je ogromna sfera gasa i prašine, koja se širi, a koju je osvetlila umirujuća zvezda u centru.
Kako zvezde stare, način kako stvaraju energiju i izbacuju šire slojeve se menja.
Kad se zvezda ponovo zagreje, ona ponovo aktivira sav materijal, koji je prethodno odbacila.
Južni prsten ima prečnik od pola svetlosne godine i smešten je na oko 2.000 svetlosnih godina od zemlje.
Ova vrsta strukture naziva se „planetarnom maglinom“, ali ona nema nikakve veze s planetama, što je greška nastala u prvim danima kada su teleskopi korišćeni i kada nisu imali rezoluciju koju poseduju danas.
Korišćenjem teleskopa Džejms Veb, astronomi žele da vide kako su zvezde rođene, ali i kako umiru.
Udaljen skoro 290 miliona svetlosnih godina, Stefanov kvintet je smešten u sazvežđu Pegaz.
To je prva kompaktna galaksija ikada otkrivena.
Četiri od ukupno pet galakcija u ovom kvintetu se stalno susreću u nekoj vrsti kosmičkog plesa.
Snimak napravljen teleskopom Džejms Veb ne razlikuje se od snimka napravljenim Hablom na prvi pogled, ali ultracrvena osetljivost novog teleskopa prikazaće nove karakteristike koje astronomi mogu da proučavaju.
Činjenica dva teleskopa rade paralelno daje veliku nadu astronomima, jer su oni uređaji različite snage i pružaju mogućnost naučnicima za poređenja.
Ne znamo koliko će Habl još funkcionisati, star je 32 godine i često se kvari.
Ali stručnjaci u Nasi su njegovo održavanje uvrstili u petogodišnji budžet.
Karina maglina je bila cilj istraživanja teleskopom Habl, a u novom posmatranju Vebovim teleskopom, vidimo nove stvari.
Karina je jedna od najvećih i najsvetlijih maglina na nebu, nalazi se približno 7.600 svetlosnih godina od zemlje.
Magline su zvezdane jaslice – to su ogromni oblasi gasova i prašine u kojima se formiraju nove zvezde.
Osim na ovoj slici s teleskopa Džejms Veb, ne vidimo zvezde, samo gas i prašinu.
Astronomi nazivaju ovu maglinu „kosmičkim grebenom“, jedna vrsta širokog odvajanja između prašine na dnu i gasa iznad.
Jedan od ključnih naučnih ciljeva postavljenih za ovaj teleskop je proučavanje kako zvezde nastaju i Karina je odlično mesto za početak tog istraživanja.
Kakvi su dalji planovi naučnika?
NASA i njeni međunarodni partneri, evropska i kanadska svemirska agencija, govore i o drugom sveobuhvatnom cilju teleskopa Džejms Veb – proučavanje planeta izvan našeg Sunčevog sistema.
Veb je analizirao atmosferu VASP-96 b, džinovske planete koja se nalazi više od 1.000 svetlosnih godina od Zemlje.
Tako ćemo saznati o hemiji te atmosfere.
VASP-96 b orbitira previše blizu svoje matične zvezde da bi održao život.
Ali, jednog dana, oni se nadaju se da bi Veb mogao da snimi planetu koja ima gasove u vazduhu slične onima koji pokrivaju Zemlju – primamljiva perspektiva koja bi mogla da nagoveštava prisustvo biologije.
Naučnici NASA ne sumnjaju da će Veb ispuniti očekivanja.
„Videla sam prve slike i one su spektakularne“, rekla je zamenica naučnog projekta dr Amber Stron.
Tokom brifinga u Beloj kući, prva slika snimljena ovim teleskopom je pokazana i američkom predsedniku Džozefu Bajdenu.
„Ove slike će podsetiti svet da Amerika može da uradi velike stvari i podsetiće američki narod – posebno našu decu – da nema ništa što je iznad naših mogućnosti“, rekao je Bajden.
„Možemo da vidimo mogućnosti koje niko ranije nije video. Možemo da idemo na mesta na koja niko ranije nije išao“.
NASA je već pokrenula kampanju na društvenim mrežama pod heštagom #UnfoldTheUniverse (#Otvoriteuniverzum ili #Zaviriteuuniverzum).
Pogledajte video o teleskopu Džejms Veb:
Pratite nas na Fejsbuku,Tweets by bbcnasrpskom i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.
Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.
Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.
Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.
— Komentari
0