Nakon nedavnog istraživanja kojim je dokazano da su Cerjanska pećina i Kravljanska jama spojene, početkom jula su speleolozi prvi put prošli celom dužinom tunela koji ih spaja. Osim toga, 12 speleologa je prešlo i celu dužinu pećine, koja ima nešto više od 7 km i time je druga najduža u Srbiji.
Nakon višedecenijske enigme da su pećina i jama povezane, priča Milena Janković, istraživači su prošle godine to i dokazali, ali do nedavno niko nije prošao tunelom koji ih spaja.
Prošao se deo koji je decenijama bio samo pretpostavka, a sada je zvanično da su spojene Cerjanska pećina i Kravljanska jama. To je utvrđeno decembra, a sada je prvi put neko prošao ceo taj put – navodi Jankovićeva.
Tokom 2015. i 2016. godine otkriveni su kanali koji povezuju pećinu Provaliju i Kravljansku jamu, pojašnjavaju speleolozi, a nakon toga su počeli da mere otkrivene kanale.
Nova istraživanja dokazala su da pećinski sistem Cerjanke čine pećina Provalija, Kravljanska jama i dostupni kanali na Gornjekravljanskom vrelu (Pećurina).
Premeravanjem novootkrivenih kanala, a oslanjajući se na rezultate ranijih merenja, dostignuta je dužina celog pećinskog sistema od 7.149 m – navode speleolozi.
Novi ciklus istraživanja speleolozi su, kažu, organizovali ne bi li rešili problem moguće povezanosti Cerjanske pećine sa jamom Cerjanska propast.
Akcija je izvedena iz oba pravca, navode, a u istraživanju je učestvovalo 12 speleologa. Jedni su bili u “bivak” ekipi – koja spava u pećini, a neki u transportnoj – koja nosi sav teret, odnosno isnstrumente za istraživanje koji su potrebni bivak ekipi.
Ekipa od 8 speleologa ušla je u Cerjansku pećinu, izvršen je obilazak kanala prema tzv. „Hudinjevom prolazu“ (veza ka Kravljanskoj jami) i Sifonu II. Istraživan je i uski vertikalni kanal ispred pećinskog jezera. Istražena su, odnosno proširena prokopavanjem i dva suženja u produžetku kanala kod T 173, čime je rekognoscirano oko 30 m novih kanala – navode speleolozi.
Pretražen je i teren kod Sifona II i deo koji polazi iz Dvorane blokova i izlazi do grebena, u visini od oko 40 m, a speleolozi kažu da u svim otkrivenim kanalima ima i pećinskog nakita.
Speleolozi ističu da je u ovoj akciji posebno istraživan deo ispred pećinskog jezera, a “raspremali su” i Kravljansku jamu. Istraživanje Cerjanske pećine bi trebalo da bude nastavljeno u novembru, pojašnjava Milena Janković, jer ova akcija nije bila dovoljna da se sve istraži.
Podsetimo, krajem 2016. godine, zahvaljujući novim otkrićima speleologa i planinara koji su istraživali Cerjansku pećinu, ona je dospela na drugo mesto najdužih pećina u Srbiji, odmah iza Lazareve pećine kod Zlota, kada je otkriveno da su jama i pećina povezane.
Bivak ekipa: Nemanja Milosavljević i Nikola Stevanović (PSK „Dvig“ Vladičin Han), Dragan Nešić (Zavod za zaštitu prirode Srbije) i Milena Janković (SS PK „Železničar“ Niš) – oko 55 sati provedenih u objektu.
Transportna ekipa I: Zoran Đokić Beca i Minja Vučković (PSK „Dvig“ Vladičin Han), Uroš Veličković (PD „Morič“ Vlasotince), Nebojša Petrović – Trša (Direkcija za izgraadnju grada Niša).
Transportna ekipa II: Slobodan Đorđević, (PK „Železničar“ Aleksinac) i Uroš Stojiljković (PSK „Dvig“ Vladičin Han), Ivana Nedeljković (PK „Naisus“ Niš). Raspremanje Kravljanske jame: Dragan Kostadinović (SS PK „Železničar“ Niš) i Dragan Nešić.
Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.
Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.
Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.
Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.
Браво!!
I sta sad ostace narednih 100 godina kao najduza u Srbiji kao niska banja i ostale znamenitosti grada Nisa.