U Prokuplju i Kuršumliji se obeležava 109 godina Topličkog ustanka

Borci Toplickog ustanka foto Muzej Prokuplje 1
Toplički ustanak 1917. – jedini oružani ustanak u okupiranoj; Foto: Muzej Toplice

Polaganjem venaca i odavanjem počasti palim borcima u Prokuplju i Kuršumliji, u četvrtak 26. februara biće obeleženo 109 godina od izbijanja Topličkog ustanka. Centralne ceremonije biće održane od 11 sati na Trgu palih boraca u Prokuplju i kod spomen-obeležja u selu Mačkovac na mestu gde je 26. februara 1917. godine započela bitka koja je prerasla u ustanak, a dva dana kasnije Kuršumlija je oslobođena.

Ustanak na jugu Srbije ili narodna buna je bio srpski ustanak protiv bugarske i austrougarske okupacije za vreme Prvog svetskog rata i bio je jedini ustanak u nekoj državi okupiranoj od centralnih sila tokom Velikog rata.

Toplički ustanak iz 1917. godine predstavlja jedini organizovani oružani otpor na teritoriji okupiranoj od strane Centralnih sila tokom Prvog svetskog rata. Izbio je krajem februara najpre u Toplici, a zatim i na teritoriji Jablanice, Jastrepca i Kopaonika, dok se kasnije proširio i na druge delove Srbije – podseća istoričar Darko Žarić.

Podseća da je neposredan povod izbijanja ustanka bila mobilizacija koju su bugarske vlasti htele da izvrše na teritoriji Toplice, Jablanice i Puste Reke.

Prva bitka koja je prerasla u ustanak započela je u kuršumlijskom selu Mačkovac, a Kuršumlija je oslobođena 28. februara 1917. godine. Ustanak je trajao od do 25. marta 1917. godine – podseća Žarić.


Toplica jedina slobodna teritorija u tom periodu

Nakon povlačenja srpske vojske 1915. godine, u zemlji su ostali vojnici koji nisu uspeli da se povuku, kao i mladići koji još nisu bili regrutovani. 

Oni su se skrivali po šumama i planinama, odbijajući da predaju oružje, što je postepeno dovelo do formiranja organizovanog pokreta otpora. 

Ustanici, predvođeni vojvodama Kostom Vojinovićem i Kostom Pećancem, uspeli su da oslobode veći deo Toplice i okolnih oblasti, uspostavljajući privremenu vlast. 

Međutim, okupacione snage su ubrzo reagovale, angažujući oko 30.000 vojnika za gušenje ustanka. 

Nakon žestokih borbi i odmazdi nad civilnim stanovništvom, ustanak je ugušen do kraja marta 1917. godine, a procene govore da je oko 20.000 ljudi stradalo tokom i nakon ustanka, uključujući između 2.500 i 3.000 boraca, dok su ostali bili civili, a u tom periodu je i potpuno uništeno 55 sela.

Autor:
Povezane teme

Slični tekstovi

Komentari

0

Pošalji komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Preostalo Vam je još karaktera.


Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.

Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.

Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.

Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.

Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.

Prijavite se na njuzleter

Svake subote šaljemo nekoliko priča. Bez spina. Bez propagande. Bez spama. Samo istina.