

Polaganjem venaca, služenjem opela i prigodnim programima, u Prokuplju i Kuršumliji obeležena je 109. godišnjica Topličkog ustanka, jedinog organizovanog ustanka na toj teritoriji okupiranoj od Centralnih sila tokom Prvog svetskog rata.
Centralna državna ceremonija u Prokuplju počela je na Trgu palih boraca u ratovima od 1912. do 1918., gde je opelo služio Arhiepiskop i Mitropolit niški Arsenije sa sveštenstvom Crkve Svetog Prokopija.

U okviru obeležavanja, u podne je u Narodni muzej Toplice otvorena izložba pod nazivom „Đeneral Božidar P. Terzić 1867–1939“, posvećena jednom od značajnih vojnih ličnosti tog vremena.
Ceremoniju je predvodila ministarka za rad, zapošljavanje, socijalna i boračka pitanja Milica Đurđević Stamenkovski, a prisustvovali su predstavnici Topličkog upravnog okruga, Grada Prokuplja, Vojske Srbije, Ministarstva odbrane i brojnih boračkih udruženja.

Godišnjica ustanka obeležena je i kod spomen-obeležja u selu Mačkovac kod Kuršumlije, gde je održan svečani program u organizaciji Opštine Kuršumlija i Narodne biblioteke.
Upravo na tom mestu 26. februara 1917. godine počela je prva bitka koja je prerasla u ustanak, a već dva dana kasnije oslobođena je Kuršumlija.
Ustanici, predvođeni vojvodama Kostom Vojinovićem i Kostom Pećancem, uspeli su da oslobode veliki deo Toplice, koja je jedno vreme bila jedina slobodna teritorija u okupiranoj Srbiji.

Ipak, okupacione snage su ubrzo krenule u snažnu ofanzivu, a u gušenju ustanka učestvovalo je oko 30.000 vojnika.
Ustanak je ugušen do kraja marta 1917. godine, a procene govore da je stradalo oko 20.000 ljudi, među njima i veliki broj civila, dok je više desetina sela potpuno uništeno.
Danas, više od jednog veka kasnije, Topličani se svake godine okupljaju da odaju počast precima koji su ustali protiv okupatora i dali živote za slobodu svog kraja i Srbije.
Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.
Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.
Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.
Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.
— Komentari
0