Veza Niša i Nevesinjske puške 1875. – priča o svešteniku i članu Niškog komiteta, pismima u cipelama i državnom novcu

IMG 20260223 121611 scaled
Dokumenta prote Petra Ikonomovića; foto: Ljubica Jocić

U rukopisu niškog sveštenika Petra Ikonomovića, osnivača i člana „Niškog komiteta“, na osam listova nalazi se svedočanstvo kako je pre 1875. godine pet puta sa ocem išao na tajne sastanke sa knezom Milanom, a njegov otac prota Jovan Popović Ikonomov četiri puta u cipelama nosio tajna pisma kneza Milana ustanicima u Nevesinju, a prenosio je i novac iz srpske državne kase kako bi ustanici od Italijana kupili naoružanje. Ovaj dokument se čuva u Muzeju crkenih starina u Nišu i kako kaže njen upravnik sveštenik Dalibor Midić, dobar je prilog biografiji obrenovićevske Srbije i kneza, kasnije kralja, Milana.

U Muzeju crkvenih starina među mnogim ličnim predmetima niškog sveštenika Petra Ikonomovića nalazi se jedan rukopis na 8 listova koji je naslovljen kao „Uspomene niškog sveštenika Petra Ikonomovića“.

Ovaj dokument pisan je rukom prote Ikonomovića, jednog od najznamenitijih Nišlija i najznačajnijeg osnivača i učesnika organizacije „Niški komitet“. Sveštenik Petar Ikonomović u svom svedočanstvu kaže da je pre 1871. godine sa svojim ocem pet puta odlazio u Beograd na tajne sastanke sa knezom Milanom. Njegov otac je odlazio četiri puta u Sarajevo noseći u cipeli tajna pisma kneza Miloša za arhimandrita Savu Kosanovića. Kako će se kasnije ispostaviti, sa Savom Kosanovićem, potonjim mitropolitom Sarajevskim, sveštenik Petar Zimonjić će postati vođe Nevesinjske bune – kaže Midić.

IMG 20260223 111509
Ručno pisana autobiografija; foto: Ljubica Jocić

12. maja 1872. godine, pisao je prota Ikonomović, njemu i njegovom ocu poverena je „misija oslobođenja i ujedinjenja Srpstva i to od blaženopočivših Knjaza Srpskoga Milana, gosp. Mitropolita Mijaila, gosp. Rista Radivoja Milojkovića i Ranka Alimpića“.

Kao što rekoh iste 1872. god. maja 12. pozvaše moga oca Jovana Popovića Ikonoma i mene lično u Mitropoliju. Tu zastadosmo Knjaza Milana, Ristića, Radivoja Milojkovića i Ranka Alimpića u Mitropoliji. Knjaz Milan upita moga oca i mene, kako smo doputovali iz Niša? Kako su Turci u Nišu? Kako žive građani Nišlije sa turcima? Čine li turci zulum hrišćanima i pređe odmah na stvar. Reče mome ocu Gospodine proto, ja sam vas pozvao preko visokopreosvećenog mitropolita sa sinom, da vas upitam: Vi imate u Bosni u Sarajevu sestru neku. Oćete li ići kod nje da se vidite sa njom, a i nama učinite jednu uslugu, kao Srbin. Ja sam rad da oslobodim narod Srpski preko granicu i produžim misiju mojih predakia – pisao je Ikonomović.

IMG 20260316 160653
foto: Ljubica Jocić

Knez Milan je rekao tada:

Vama, gospodine, proto, i Vašem sinu Peri poveravamo sledeće: Vi ćete se odavde iz Beograda krenuti u Bosnu za Sarajevo. Ovu moju poruku pismenu, a i usmenu, izručićete vođi ustanka gosp. Savi Kosanoviću arhimandritu. Pa je moja želja i moga naroda Srpskog da se jednom Srpski narod oslobodi iga turskog i t.d – piše u biografiji.

Prvi sukob Srba i Turaka u Hercegovačkom ustanku „Nevesinjska puška“ bio je 9. jula 1875. godine i završen je pobedom ustanika. Bio je ovo početak ustanka u Hercegovini koji je trajao do 1878. godine i bio je završen porazom ustanika.

Nevesinjska buna i ako se završila neslavno, bila je značajna za sve balkanske narode jer je postala inicijalna kapisla oslobođenja svih balkanskih naroda odavde do istočne Rumelije u današnjoj Turskoj. Interesantno je da u istorijografiji postoji mišljenje da ni Kneževina Srbija, pa ni knez Milan nisu smeli da učestvuju u Nevesinjskoj buni. Čak je često kasnije kralju Milanu zamerano što je bio ravnodušan. Međutim, ovaj dokument donosi interesantno svedočanstvo – priča Midić.

IMG 20260316 160625
foto: Ljubica Jocić

Prota Petar Ikonomović, niški sveštenik koji je zakleo zaverenike „Niškog komiteta“, odlazio je na sastanke sa knezom Milanom, a 15. maja 1972. godine, pisao je Ikonomović, „krenu se moj otac Jovan Popović Ikonom iz Beograda za Bosnu u Sarajevo kod svoje sestre Magde“.

Jednom prilikom njegov otac odlazi u Sarajevo sa novcem koje je dobio iz državne blagajne Kneževine Srbije da ustanicima preda novac kojim bi od Italijana kupili naoružanje za Nevesinjski ustanak. U to vreme u Nišu, Sarajevu i Mostaru isti protomajstor Andrija Damjanov je zidao crkve. Prostor Nevesinja, Niša i Sarajeva je bio u istoj državi koja se zvala Osmansko carstvo i Osmanlijama nije bilo sumnjivo zašto neki sveštenik nosi tako veliku količinu novca. Ovo svedočanstvo govori da Kneževina Srbija ne samo nije bila ravnodušna prema Nevesinjskoj buni, već su Kneževina i knez Milan pomagali i finansirali nevesinjske ustanike i ovaj dokument ostaje kao dobar prilog biografiji obrenovićevske Srbije i kneza Milana – dodaje Midić.

Ručno pisana autobiografija se, uz druge predmete prote Petra Ikonomovića, čuva u Muzeju crkvenih starina u Nišu koji se nalazi u Svetosavskom domu.

Autor:

Slični tekstovi

Komentari

0

Pošalji komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Preostalo Vam je još karaktera.


Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.

Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.

Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.

Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.

Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.

Prijavite se na njuzleter

Svake subote šaljemo nekoliko priča. Bez spina. Bez propagande. Bez spama. Samo istina.