

Dve opozicione poslaničke grupe predale su Narodnoj skupštini predlog da se stavi van snage sporazum o osnivanju Srpsko-ruskog humanitarnog centra u Nišu. Iz Zeleno-levog fronta i poslaničke grupe “PSG – SDA Sandžak – PDD” smatraju da ne postoje dokazi da taj Centar radi u interesu građana i da je sporno njegovo finansiranje, ali i njegova politička i bezbednosna uloga.
Iz Pokreta slobodnih građana podsećaju da je dosadašnji rad Srpsko-ruskog centra (RSHC) u Nišu povezivan sa brojnim spornim pitanjima.
Sumnju su dodatno pojačavale inicijative da se ovom centru i njihovom osoblju dodeli diplomatski status i imunitet, što nije uobičajena praksa kada je reč o humanitarnim misijama. Domaći i međunarodni eksperti su više puta upozoravali da ovakvi centri mogu da budu zloupotrebljeni za obaveštajni rad i političku destabilizaciju, naročito imajući u vidu da se isti nalazi u blizini važnih strateških lokacija – navode iz PSG-a.
Smatraju da za 13 godina postojanja ne postoje nedvosmisleni dokazi da je RSHC radio u interesu građana.
Zabrinutost pojačavaju saznanja istraživačkih novinara koja ukazuju na to da su pojedinci povezani sa ruskim obaveštajnim službama i paramilitarnim organizacijama na teritoriji Srbije sprovodili obučavanje ljudi za izazivanje nereda tokom izbora u Moldaviji i Rumuniji – ističu iz PSG-a.
Zato su Narodnoj skupštini predali predlog Zakona o stavljanju van snage Zakona o potvrđivanju sporazuma između vlada Srbije i Rusije o osnivanju ovog Centra.
Stavljanje van snage ovog zakona otklonilo bi sve sumnje i omogućilo uspostavljanje punog suvereniteta države Srbije, a istovremeno bi se olakšao evropski put Srbije, imajući u vidu da je ovaj navodni humanitarni centar bio tema brojnih izveštaja Evropske komisije i drugih relevantnih institucija EU – kažu iz PSG-a.
Dodaju i da bi, kada je reč o odbrani od elementarnih nepogoda, novac iz budžeta trebalo usmeriti na jačanje ljudskih i tehničkih resursa i na unapređenje sistema civilne zaštite.
Podsetimo, Rusko-srpski humanitarni centar u Nišu otvoren je 2012. godine i najavljivan kao najveći humanitarni centar na Balkanu, koji bi trebalo da učestvuje u suzbijanju požara, humanitarnoj pomoći i stručnom usavršavanju kadrova.
Pitanje njegove svrhe postavlja se još od osnivanja – oni nisu učestvovali u saniranju ekološke nezgode kod Pirota, a nisu učestvovali ni u gašenju požara u Grčkoj, kada je pomoć tamo pristizala iz brojnih zemalja.
Koje aktivnosti sprovodi i da li se planira njegova integracija u sistem upravljanja vanrednim situacijama – pitanja su na koja su odgovore države tražili i iz EU, u izveštaju Evropske komisije pre dve godine.
Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.
Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.
Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.
Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.
— Komentari
0