

Kada je 21. septembra 1908. godine prestolonaslednik Đorđe Karađorđević svečano pustio u rad hidroelektranu „Sveta Petka“, na ulicama Niša prvi put je bilo uključeno 3.000 svetiljki. Niš je dobio novi izgled, osvetljen svetiljkama sa krivim nosačima i ugrađenim sijalicama, a sada neki delovi grada noću nemaju osvetljenje, dok povremeno Bulevar Nemanjića sija i po danu.
Elektrifikacija Srbije počela je 23. septembra 1893. godine kada je počela da radi prva termoelektrana na Dorćolu koja je snabdevala gradsku javnu rasvetu u Beogradu. Leskovac je, pre Niša, dobio električno osvetljenje jer je 1. marta 1904. godine puštena u rad hidrocentrala u Vučju.
Niške vlasti, nakon sve veće ekspanzije grada i njegove industrije, brzo su shvatile da je neophodno da u grad uvedu elektriku. O tome se pisalo najpre u beogradskim novinama krajem 19. veka, a onda i u niškim novinama Trgovinski glasnik, u kome 1895. godine piše da će i druga prestonica srpskog kralja, Niš, dobiti električno osvetljenje i da se na jednoj nedavnoj sednici povela o tome reč i odmah su određena lica koja će naći stručne i solidne firme za ovaj cilj – piše Roslavcev u knjizi Vila sa Nišave: Hidrocentrala “Sveta Petka“ kod Niša.

Gradnja hidroelektrane „Vila na Nišavi“, rađene prema nacrtima Nikole Tesle i sa delovima iz Austrije, počela je 1898. godine, samo tri godine posle izgradnje hidrocentrale na Nijagari. Jedan od najzaslužnijih za to je bio astronom Đorđe Stanojević, Teslin prijatelj.
Iz Niša najzaslužniji je bio predsednik Opštine Todor Milovanović, on je bio inicijator i on je uložio šest gradskih budžeta u izgradnju te elektrane. Na svakom stubu je bila po jedna svetiljka u centru, a u sporednim ulicama na svakom drugom – rekao je ranije za B92 Živojin Aleksić, šef službe u malim elektranama ED Niš.
Hidroelektranu „Sveta Petka“ pustio je u rad princ prestolonaslednik Đorđe Karađorđević, uz prisustvo najviših državnih funkcionera Srbije i crkvenih vlasti.
Uveče u osam sati priređen je banket za prestolonaslednika u centru osvetljenog elektrikom Niša – stoji zapisano u istoriji grada.

Bila je to prva državna elektrana koja je osvetljavala Niš, treća po redu, ali najveća u tadašnjoj Kraljevini Srbiji koja je električnom rasvetom Do 1931. godine bili su eletrificirani gotovo svi gradovi u Srbiji, a do 1945. skoro sve varošice.
A sada su uveče neki delovi grada u mraku, kao u Ulici Dimitrija Tucovića, dok su svetla na Bulevaru Nemanjića kod Tržnog centra Delta ponekad uključena i danju.
Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.
Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.
Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.
Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.
Mislim da smo sa osvetljenjem ulica gori nego 1908.
Pre 117god nismo imali ĆACIJE u javnom sektoru
Ali zato u Podvinik ima piste za sletanje aviona sa rasvetom za pola Niš koje osvetljavaju njiveee
Па и стара нишка поезија је о томе писала: ‘ Нишке махале сијалице красе , дању горе , а ноћу се гасе …’ нема трте-мрте …
Koj si je tražio toj je i dobio ! I tek će dobivaju jer „toj si je njino petl’sko znanje“! Sve su toj „kučiki u čakšire“!
Prevedi!
Znači neke ulice „sijalice krase, danju gore a noću se gase“
Arhiva EDS Niš je u Sićevu, i nesređena je. Postoji i knjiga „85 godina elektrifikacije Niša“autor Dragoqub Paunović, Niš, 1993.