Južne vesti - Leskovac, Niš, Pirot, Prokuplje, Vranje - vesti iz južne Srbije

19:33, 6. 8. 2019.

| BBC News na srpskom

Pucnjava u El Pasu: Da li je Amerika zapostavila borbu protiv belih ekstremista

Autor: BBC News na srpskom
Prizori sa bdenja posle različitih napada
Getty Images
Prizori sa bdenja posle različitih napada

Američke vlasti istražuju pucnjavu u El Pasu u kojoj je stradalo 22 ljudi kao mogući slučaj „domaćeg terorizma". Kolika je pretnja ova vrsta terorizma i kako se Sjedinjene Američke Držabve bore protiv nje?

Policija veruje da je osumnjičeni belac, Patrik Krusijus, vozio stotinama kilometara preko savezne države Teksas do grada sa većinskim hispano-američkim stanovništvom kako bi izveo napad.

Za njega se smatra da je autor dokumenta objavljenog svega nekoliko minuta pre početka pucnjave u kom se kaže da je napad „odgovor na hispano invaziju Teksasa".

FBI je saopštio da napad „naglašava ozbiljnost stalne pretnje koju predstavljaju domaći nasilni ekstremisti i počinioci zločina iz mržnje".

Izražena je i zabrinutost da „američki domaći nasilni ekstremisti mogu da budu inspirisani ovim i prethodnim istaknutim napadima da se upuste u slične činove nasilja."

Prošlog meseca FBI je saopštio da je ova vrsta nasilja u porastu, a da je većina motivisana nekim oblikom belačke rasističke ideologije.

Koliki je ovoproblem?

Desničarski ekstremisti bili su povezani sa najmanje 50 ubistava 2018, što je čini jednom od najgorih godina kad je u pitanju ovakva vrsta nasilja još od 1995, prema istraživačima Antidefamacione lige (ADL), organizacije koja prati zločine iz mržnje.

Otprilike tri četvrtine ubistava ekstremista počinile su osobe povezane sa belačkim rasističkim grupama, prema istraživačima ADL-a.

Nasilje koje čine pojedinci povezani sa ekstremnim desničarskim grupama, bilo preko onlajn veza ili ideološke bliskosti, činilo je sastavni deo sumornih nacionalnih i međunarodnih vesti dugo pre El Pasa.

Jedna žena ubijena je u aprilu u sinagogi u Poveju, u Kaliforniji, dok je prošle godine 11 ljudi stradalo u napadu na sinagogu u Pitsburgu.

Analitičari kažu da ove ubice dele zajedničku ideologiju, zasnovanu na nasilju, šovinizmu i mržnji, a pokreću je ljudi koje upoznaju u onlajn zajednicama kao što su 4chan i 8chan, mesta na kojima slobodno mogu da pričaju o otrovnim oblicima rasizma.

Da li američke vlasti čine dovoljno?

Zvaničnici FBI kažu da njihove istrage idu u korak sa porastom pretnji od ovih grupa.

U julu je direktor FBI Kristofer Rej rekao članovima pravosudnog odbora Senata da su agenti u prethodnih devet meseci izvršili na desetine hapšenja u slučajevima domaćeg terorizma.

Rej je rekao da ovi slučajevi uključuju dve različite kategorije - „nasilni ekstremizam sa domaćeg terena", izraz koji on i drugi agenti FBI koriste da opišu pojedince inspirisane „globalnim džihadistima", i „domaći ekstremizam", grupa koja, prema Reju, sadrži ljude „motivisane nekom verzijom onoga što biste mogli da nazovete nasiljem belačkih suprematista."

Agenti FBI su uhapsili oko 100 pojedinaca iz obe kategorije, obuhvativši one koji imaju sklonost ka „globalnim džihadistima", kao i one koje pokreće ideologija „belih suprematista", rekao je on.

Ali drugi se ne slažu sa Rejevom ocenom rada biroa. Oni kažu da su, nevezano za broj hapšenja u poslednjih nekoliko meseci, agenti FBI i drugih federalnih vlasti obraćali manje pažnje na borbu protiv desničarskog ekstremizma u SAD nego što bi trebalo.

Ovi kritičari kažu da su federalne vlasti stavile prevelik naglasak na isterivanje na čistac „džihadista" i dopustili da „ispuste loptu" u pokušaju borbe protiv grupa belačkih suprematista.

„Teror belačkih suprematista nije dobio onu pažnju koju ima islamistički teror", kaže Danijel Bendžamin sa Koledža u Dartmutu, koji je od 2009. do 2012. godine radio kao koordinator Stejt Departmenta za kontraterorizam.

„FBI i kasnije američko Ministarstvo domovinske sigurnosti posvetili su pažnju pretnji džihadista, a pretnju belih suprematista ostavili za sobom."

11. septembar

Posle napada Al-Kaide na Ameriku 2001. godine, vašingtonski zvaničnici uložili su ogromne resurse u kontraterorističke aktivnosti.

Prema izveštaju vašingtonskog Centra Stimson, SAD su potrošile 2,8 biliona dolara tokom fiskalnih godina od 2002. do 2017. na protivterorizam, globalnu kampanju za smanjenje ekstremističkog nasilja vođenu vojnim i drugim sredstvima.

Od te svote, na domovinsku sigurnost - iliti čuvanje ljudi unutar Amerike - otišlo je 35 odsto ili otprilike 979 milijardi dolara.

Vremenom, prema analitičarima, ulaganje resursa u borbu protiv grupa kao što su Al-Kaida i Islamska država značilo je da su druge pretnje dobijale manje pažnje. A opet je opasnost od belih ekstremističkih grupa rasla.

„Mi smo - razumljivo - bili napeti kao luk po pitanju islamskog ekstremizma", kaže Bendžamin. Čim vlasti otkriju da neko ima veze sa međunarodnim džihadističkim grupama, kaže on, odmah stavljaju te pojedince pod prismotru.

Ali napadi na sinagoge u Americi koje su izveli pojedinci povezani sa desničarskim ekstremističkim grupama, nisu izazvali onu vrstu reakcije vlasti kao pretnje džihadističkih grupa u prošlosti.

„Fenomen masovne pucnjave doživljava se kao deo američkog načina života - nažalost", kaže on. „I nije tolika pažnja posvećivana ideologiji koja stoji iza tih napada."

On kaže da postoji još jedan elemenat koji doprinosi odnosu relativno niskog profila vlasti prema belačkim rasističkim grupama: konstantno prisustvo rasizma ispod površine u ovoj zemlji.

„Zvaničnike ne uzbuđuje pretnja iznutra - i ljudi koji izgledaju kao oni - kao što ih je uzbuđivala pretnja spolja sa tuđom ideologijom. Na kraju krajeva, ideologija superiornosti bele rase bila je sastavni deo američkog načina života dugo pre građanskog rata."

„To je strašno", kaže on. „Zaprepašćujuće."

Majk Džerman, bivši agent FBI u dubokoj ilegali koji danas radi za Brenanov centar na Univerzitetu u Njujorku, slaže se s tom ocenom.

On kaže da FBI nije „pristupao svim teroristima isto", objasnivši da su se agenti „usredsredili na muslimane i Amerikance muslimanskog porekla, dok je u međuvremenu smrtonosna opasnost koju su predstavljali belački suprematisti bila ignorisana."

„Nema sumnje da beli rasisti i grupe krajnje desnice ubijaju više nego druge grupe", kaže on. „Ali mi naprosto imamo ogromnu slepu mrlju za krajnju desnicu i rasističko nasilje."

Pretnje se menjaju

Neke od najmoćnijih desničarskih ekstremističkih organizacija u Americi postoje dugo pre 11. septembra.

Jedna od tih grupa, Stormfront, koju analitičari opisuju kao internet stranicu za belačke rasiste, nastala je 1996. godine, a poslužila je kao inspiracija za Dilana Rufa, strelca koji je 2015. ubio devet ljudi u crkvi u Čarlstonu. Drugi sajt, Dejli stormer, postoji već godinama.

Ali nedavno je popularnost i snaga onlajn zajednica za desničarske ekstremiste porasla, a vreme radikalizacije novih konvertita dramatično se ubrzalo.

„Interval od munje do groma" - od trenutka kad je neko prvi put izložen nekoj ideologiji do direktnog napada - „radikalno se smanjio", kaže Džon Farmer, bivši američki državni tužilac i autor knjige: Istina sa terena: Neispričana priča o Americi pod napadom 9/11.

Za proces radikalizacije nekada su bili potrebni meseci ili godine. Sada, kaže on:

„Potrebno je svega nekoliko nedelja." Ovo federalnim vlastima otežava da raskrinkaju nasilne zavere i otkriju pojedince koji planiraju napade.

Bdenje ispred Bele kuće nakon što je belački suprematista ubio ženu u Šarlotsvilu, u Virdžiniji
Getty Images
Bdenje ispred Bele kuće nakon što je belački suprematista ubio ženu u Šarlotsvilu, u Virdžiniji

Šta će se dešavati sada?

Mnogi ljudi dovode u pitanje spremnost američkih zvaničnika da se suoče sa novim pretnjama desničarskih ekstremista.

Neki, pak, tvrde da su vlasti dorasle izazovu. „FBI obavlja sjajan posao", kaže Ričard Baret, bivši direktor globalnih kontraterorističkih operacija u MI6, britanskoj stranoj obaveštajnoj službi. „On pažljivo prati te grupe - i radi to već neko vreme."

Federalne vlasti vode istragu o pucnjavi u El Pasu kao mogućem slučaju domaćeg terorizma. One pokušavaju i da spreče desničarske ekstremiste da se dokopaju kontrole na društvenim mrežama i onlajn platformama, a čak su i zatvorile jedan servis.

Uz to, zvaničnici FBI počeli su da opisuju one koji veruju u radikalne teorije zavere kao potencijalnu pretnju, što je presedan za biro, kako piše novinar Jahu njuza, kao i znak da se agenti hvataju u koštac sa novom konstelacijom pretnji, koja uključuje desničarski ekstremizam, baš kao i ideologije uvezene od spolja.

Ali mnogi to vide kao sizifovski posao.

Predsednik je već optuživan da pokušava da umanji potencijalnu pretnju desničarskih grupa. On je kritikovan i da potpiruje netrpeljivost prema manjinama na vlastitim političkim skupovima. Pre nekoliko meseci, govorio je o „invaziji" imigranata na mitingu u delu Floride poznatom kao „drška tiganja".

„Pucajte u njih", neko je povikao. Kao odgovor, Tramp se našalio. „Samo u Dršci tiganja može da vam prođe tako nešto."

U ponedeljak je Tramp zauzeo mnogo oštriji stav posle napada u El Pasu:

„Naša zemlja mora jednoglasno da osudi rasizam, šovinizam i belački suprematizam", rekao je on, mada je inače hiperaktivnom predsedniku trebalo 24 časa da izgovori te reči.

Predsednikovi kritičari čekaju da vide hoće li on sada nastaviti da se drži tog tvrđeg stava ili će njegov rečnik popustiti čim prođe neposredna politička kriza, a on će se vratiti u svoju neprekinutu predizbornu kampanju.

Podeli sa prijateljima
KOMENTAR DANA

Prijaviš korpuciju protiv SNS funkcionera SNS agenciji, SNS tuzilaštvo podnese tužbu SNS sudu. Pa ovo bre ni Monti Pajton ne bi smislio.

Srboljub čitalac

Tekst: Niš dobio kancelariju Agencije za sprečavanje korupcije, Sotirovski kaže - dokaz da se gradska vlast ne plaši

Pronađite nas na: