Južne vesti - Leskovac, Niš, Pirot, Prokuplje, Vranje - vesti iz južne Srbije

08:58, 4. 1. 2021.

| Društvo

Najstarije fotografije Niša, Vranja, Pirota i Prokuplja, najviše sačuvanih iz kraljevog albuma

Autor:Milica DejanovićIzvor:Južne vesti, Foto Muzej
Staro Vranje
Pogled na glavnu ulicu, Vranje u Drugom svetskom ratu

Imena Anastas Jovanović i I. V. Groman ostaće upisana u srpskoj istoriji fotografije, prvog jer je 1841. godine doneo dagerotipiju, preteča današnje fotografije, i prvi počeo sa fotografisanjem, dok je drugi fotografisao Rat za nezavisnost Srbije (1876-1878) godine. Ali o počecima fotografije u gradovima na jugu, ateljeima, kao i o najstarijim fotografijama i čije su delo, malo podataka ima i u Istorijskim arhivima. Ipak, one za koje kažu da su svakako neke od najstarijih nastale su u periodu pre oslobođenja od Osmanlija i dovode se u vezu sa foto-albumom pravljenim za kralja Milana Obrenovića.

Korice foto albuma Kralja Milana Korice albuma Kralja Milana Najstarije fotografije Niša, Vranja, Pirota i Prokuplja, ili makar one koje se vode kao jedne od najstarijih, a koje su Južnim vestima ustupili Istorijski arhivi u tim gradovima i profesor istorije iz Vranja, uglavnom su iz albuma koji je poklonjen kralju Milanu Obrenoviću nakon oslobođenja Niškog, Pirotskog, Topličkog i Vranjskog okruga.

Sam autor fotografija je nepoznat, a u albumu se nalaze natpisi “Glavni Đeneralštab” i “Geografsko odeljenje”. Godina izrade albuma je 1879.

Slika “Crkva u Vranju”, “Ulica u Vranju” i “Krstasta džamija” bi trebalo da su iz foto albuma pravljenog za tada kneza, a posle kralja Milana Obrenovića. Nastale su pre oslobođenja Vranja od Osmanlija, Krstata Džamija je još džamija na fotografiji. Negde oko 1850/60 godine, sigurno pre 1878. godine su nastale fotografije - kaže istoričar Nenad Stojiljković.

Krstata džamija Vranja Krstata džamija u Vranju, slika iz albuma Kralja Milana Inače, džamija je postojala sve do 1878. godine kada je Vranje oslobođeno od Turaka. Tada su srpski ustanici porušili čak osam džamija u gradu, među njima i ovu. Ubrzo je na ruševinama sagrađena crkva Sveta Petka.

Istoričar Nenad Stojiljković kaže da je prvi fotografski atelje u Vranju otvorio Vasilije Miljković Pepek 1906. godine, a atelje je radio do 1925. godine.

Očev posao je nastavio Toma Miljković Pepek koji je najpoznatiji vranjski fotograf. On je znao da ispegla bore, uklanja mladeže i na taj način ulepša fotografije. Fotošop pre fotošopa. Izrađivao je i neku vrstu fotografija u boji. Pepek je uglavnom fotografisao portrete i malo slika Vranja imamo iz tog perioda - kaže Stojiljković.

Foto-studio "Pepek" Foto-studio "Pepek" Na sajtu “Foto Muzej” piše da je prostor ateljea "Pepek" bio zavidne veličine, jer je u kadru pojedinih fotografija 40 odraslih osoba.

Atelje Pepek je primao učenike i fotografske pomoćnike, a tridesetih godina XX veka imao je svoju filijalu u Leskovcu gde je radio stručni poslovođa. U pojedinim periodima rada ateljea, rukom su po ploči negativa označavali godinu nastanka fotografije, ili su koristili štambilj (u obliku kruga) za označavanje firme sa urezanom godinom, što je u to vrme retkost. Upotrebljavao je frlauf tehniku - piše na sajtu “Foto Muzej”.

Pre “Pepekovog” registrovan je još jedan atelje u Vranju, koji je radio od kraja sedamdesetih godina 19. veka do 1888. godine - Atelje Aleksandra K. Đinovskog.

Spomenik Čika Mita "Čika Mita" sa rukom i puškom u ruci, sada je nema. Bugari dva puta rušili i odvozili spomenik Prema podacima sa sajta “Foto Muzej” Đinovski je fotografisao vojsku, ali i građane Vranja, a njegov atelje je bio prostor u nekom dvorištu ograđen daskama.

Među prvima u Srbiji uštampavao je godinu izrade fotografije na kartonu - podlozi. Kao zanimljivost treba spomenuti da je između ostalog na kartonu štampao i crtež lengera sa natpisom “nadežda”. Koristio je majolik tehniku i braon toner- piše na sajtu.


Nišlije osamdesetih godina 19. veka imale Atelje Petra M. Aranđelovića i Josifa Đ. Guelmina

Pogled iz niške Tvrđave Pogled sa niške Tvrđave, fotografija iz albuma Kralja Milana Boban Janković iz Istorijskog arhiva u Nišu kaže da su najstariji ateljei u tom gradu bili atelje Petra Aranđelovića i Josifa Guelmina, kasnije su se uortačili.

Deo Niša gledano iz niške Tvrđave Deo Niša gledano iz niške Tvrđave Aranđelović je bio prvi stalni niški fotograf, često menjao sedišta ateljea, a radio je i u improvizovanim uslovima uz upotrebu pozadine u nekom dvorištu ili na tremu kuće. Od oko 1878. godine je bio dvorski fotograf i imao u ponudi ateljea fotografije kraljevske dinastije Obrenović.

Bio je jedan od najsposobnijih fotografa svoga vremena. Aranđelovićeve prelepe fotografije panorame Niša, Manastira Manasije i doline Nišave objavljene su u knjizi putopisca Hari de Vinta iz 1907. godine. Izdavao je razglednice Niša, a fotografije su mu korišćene i kao podložak za štampu razglednica drugih izdavača. Izrađivao je tabloe. Koristio je braon toner, ferlauf i majolik tehnike i štampane maske (ogledalo u cveću, lente i venac) - piše na sajtu “Foto Muzej”.

Guelman je bio ugledni Nišlija i jedan od osnivača Srpske književne zadruge. Fotografisao je gradske panorame.


Jedne od najstarijih fotografija u Pirotu izdanja dvorskog knjižara i Francuske nacionalne biblioteke

Panorama Pirota Panorama Pirota nakon oslobođenja; foto: Izdanje dvorskog knjižara M. Stajića u Beogradu Direktor Arhiva u Pirotu Predrag M. Vidanović kaže da ne može da tvrdi da su panorama Pirota sa brda Sarlah, nastala posle oslobođenja od Turaka 1877. godine, i fotografija Sahat-kule u Pirotu najstarije fotografije tog grada, ali da su svakako jedne od njih.

Panorama Pirota sa obližnjeg brda Sarlah nastala je posle oslobođenja Pirota od Turaka 1877. godine, a pre Srpsko-bugarskog rata 1885. godine. Fotografija je izdanje dvorskog knjižara M. Stajića u Beogradu. Na drugoj fotografiji je Sahat-kula u Pirotu, pretpostavlja se da je izgrađena krajem 18. veka, ali se u izvorima pominje tek u drugoj polovini 19. veka. Nalazila se u centru Pirota, danas bi to bio prostor između Hotela “Ane Luks” i Crvenog trga. Bila je zadužbina spahije Mutališa. Na vrhu je bio sat povezan sa zvonom. Srušena je do početka 20. veka - kaže Vidanović.

Sahat-kula Pirot Sahat-kula Pirot; foto: Izdanje Francuske nacionalne biblioteke Kako kaže, teško je govoriti o motivima na tadašnjim fotografijama, a prvi fotografi su najverovatnije putopisci i fotografi u prolazu, jer je Pirot bio na putu Via Militaris ( rimiski vojnički put, preteča jedne od najvažnijih saobraćajnica u srednjem veku na Balkanskom poluostrvu, koja je spajala Beograd sa Istanbulom).

To zaključujem jer je prva fotografija izdanje dvorskog knjižara, a druga Francuske nacionalne biblioteke (Gallica - Bibliothèque nationale de France) - kaže Vidanović.

Prokuplje iz albuma Kralja Milana Prokuplje, fotografija iz albuma kralja Milana Kao jedne od najstarijih fotografija u Prokuplju takođe se vode one iz foto albuma kralja Milana Obrenovića, tako da se pretpostavlja da su nastale pre oslobođenja tog grada.

Podeli sa prijateljima
Komentari
Poslednji komentari
  • nenad jovanovoc

    13:43 // 5. 1. 2021.

    Dobro je dok ima kolekcionara da fotografija ili razglednica bude sacuvana posebno sad kad je mobilni "najznacajniji" pa nema vise dobrih starih cestitki

Pošalji komentar:

Vaš komentar će biti objavljen po odobrenju od strane administratora.

Vaš komentar je uspešno poslat i biće objavljen nakon što ga odobri neko od naših administratora.

Ukoliko želite da Vaš komentar bude odmah objavljen, možete se prijaviti preko svog Google, Facebook, Twitter ili Yahoo naloga.

Došlo je do greške pri dodavanju komentara
Preostalo ti je 400 karaktera

Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.

Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.

Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.

Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.

Administratorima Južnih vesti se možete obratiti ovde: admin {at} juznevesti {dot} com.

KOMENTAR DANA

Prijaviš korpuciju protiv SNS funkcionera SNS agenciji, SNS tuzilaštvo podnese tužbu SNS sudu. Pa ovo bre ni Monti Pajton ne bi smislio.

Srboljub čitalac

Tekst: Niš dobio kancelariju Agencije za sprečavanje korupcije, Sotirovski kaže - dokaz da se gradska vlast ne plaši

Pronađite nas na: