Južne vesti - Leskovac, Niš, Pirot, Prokuplje, Vranje - vesti iz južne Srbije
header imas pravo da znas

Šta možeš tražiti

Šta  se može tražiti?

Pre svega da razjasnimo neke stvari. Po zakonu Zahtev za pristup informacijama od javnog značaja može da pošalje SVAKO. Ovo je veoma važno jer će Vam se pre ili kasnije desiti da dobijete komentar "Ti nemaš pravo da tražiš jer si iz drugog grada" ili "ne može pravno lice da traži informacije" i sl. 

"Svako" znači svako.

Šta su informacije od javnog značaja?

To su one informacije koje su sadržane u dokumentima u posedu bilo kog organa javne vlasti, nastale u njihovom radu ili u vezi sa njihovim radom, a za koje javnost ima opravdan interes da zna.(čl.2. Zakona).

Zato je pravo na slobodan pristup informacijama od javnog značaja u suštini  pravo na pristup službenim dokumentima.

Kada postoji opravdan interes javnosti da zna?

Prema Zakonu, opravdan interes javnosti da zna postoji u pogledu svih informacija kojima raspolažu organi javne vlasti. Dakle, postoji pretpostavka u korist tražioca o postojanju opravdanog interesa javnosti da zna i zbog toga nema potrebe da onome od koga tražite informacije obrazlažete zbog čega to radite!

Tačnije, organ vlasti ne sme da zahteva od Vas da navedete razlog za podnošenje zahteva.

Sa druge strane, ako Vam uskrate pristup određenim informacijama, u obavezi su da dokažu da bi dostavljanjem tražene informacije mogao biti ozbiljno ugrožen neki drugi pretežniji takođe legitiman interes, poput interesa bezbednosti zemlje ili privatnosti drugih.

E, da..  kod informacija koje se tiču ugrožavanja i zaštite zdravlja ljudi i životne sredine, organu vlasti nije dopušteno da dokazuje da javnost nema opravdan interes da za njih zna.

Kako se pokreće postupak traženja informacija?

Sve kreće od slanjem Zahteva za pristup informacijama od javnog značaja. Ovaj forular možete skinuti - ovde.

Zakon kaže da to možete uraditi u pismenom ili usmenom obliku.

Formalno, kada informaciju tražite usmeno, zahtev se saopštava u zapisnik koji vodi ovlašćeno lice organa javne vlasti za pristup informacijama.

Tada navodite sledeće: naziv organa vlasti od koga tražite informaciju; svoje ime, prezime i adresu, odnosno sedište ako je tražilac pravno lice, opis informacija koje se traže i druge podatke koji olakšavaju pronalaženje informacija.

Kada šaljete pismeno, to može na neki od sledećih načina:

Lično - odštampate Zahtev i to u najmanje 2 primerka. Ovo je bitno jer kada odete na pisarnicu tog organa, jedan primerak ostaje njima a na drugi moraju da udare štambilj sa datumom prijema. To je Vama dokaz da ste ga predali. U suštini najpouzdaniji način.

Faksom - Ovde samo vodite računa da je na faks-aparatu uključeno štampanje izveštaja o slanju - kada pošaljete faks, morate da imate dokaz da ste ga poslali. I, jedan mali savet, ne zaboravite da Zahtev potpišete! 

E-mailom - Ovo će često da Vam kažu "ne priznajemo e-mailom", ali Vaše je da pošaljete Zahtev a ako oni ne odgovore u zakonskom roku, lepo napišete Žalbu pa nek oni objasne Povereniku zbog čega nisu odgovorili :) Imamo i ovde mali savet - potrudite se da štiklirate opciju "delivery report", što bi trebalo da Vam bude potvrda da je Zahtev isporučen. 

Ovoga nema u Gmail (web), ali ima u skoro svim programima koji se koriste za razmenu mailova - Outlook, Thunderbird, The Bat.. 

Poštom - Takođe jedan od pouzdanijih načina je slanje poštom. Svakako, preporučujemo da šaljete sa povratnicom. U suprotnom nećete imati potvrdu da je Zahtev  isporučen.

Od koga se informacije mogu tražiti?

Informacije se mogu tražiti od bilo kog organa javne vlasti, koji bi po vašem saznanju, s obzirom na to čime se bavi, trebalo da ima te informacije.

Preciznije, to su svi državni organi (Narodna skupština, Vlada, ministarstva, sudovi, tužilaštva i dr.), pokrajinski organi i gradovi i opštine, 
organizacije kojima je povereno vršenje javnih ovlašćenja (npr. agencije za poslove privatizacije, telekomunikacije, životne sredine i dr, fakulteti..).

Takođe, bitno je da znate da informacije možete tražiti i od pravnih lica koje osniva ili finansira u pretežnom delu neki od napred navedenih  organa. Npr,  ustanove u oblasti kulture, zdravstvene ustanove, državni fondovi..

A ako i dalje imate dilemu, prilično precizan spisak organa vlasti objavljen je na veb sajtu Poverenika.

Podeli sa prijateljima
Pronađite nas na: